Natpis nad ulazom u Fazli-pašinu džamiju

(slika preuzeta sa: https://www.facebook.com/groups/6699129823/?fref=ts)

O ovoj džamiji Mehmed Mujezinović kaže sljedeće:

Fazli-pašina džamija je jednostavna građevina, manjih dimenzija, s drvenom munarom i malim dvorištem pred džamijom.

U dvorištu je nadgrobni spomenik Vasvije hanume, kćeri Mahmud-bega Osmanbegovića, iz Dervente, žene Mustafa-bega Uzeirbegovića, umrle 1339. (1920.) Veoma lijepi ženski nišani, rad sarajevskih klesara.

Natpis nad Fazli-pašinoj džamiji. Nad ulazom je sljedeći natpis u prozi na turskom jeziku. Pismo: obični nesh.

“Dobrotvor Hadži Mehmed. Godina 1166.” (1752/53.)

Ovaj kronogram se svakako odnosi na obnovu Fazli-pašine džamije.

Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika u BiH, knj. II, Sarajevo 1998. str. 243.

Da li je dobrotvor koji je obnovio ovu džamiju ista osoba kao Hadži Mehmed iz bilješke iz Tešanjskog sidžila od 11. 04. 1746. otac Alije?

Druga mogućnost je da je to bio kasniji bosanski valija (namjesnik) Mehmed-paša Kukavica, koji je nekako baš u to vrijeme u časti čaušbaše došao u Bosnu kao

“poseban sultanov izaslanik (memur), sa zadatkom da zavede red narušen bunama koje su trajale od 1747. godine po sjevernoj i zapadnoj Bosni, a čije su vođe bili čak i neki pretstavnici vlasti i uleme (kadija Abdurahman efendija Muharemija). Mehmed-paša je na ovu dužnost imenovan posebnim carskim fermanom iz zul-kadea 1165. (između 20. i 30. 8.1752.) godine. Čaušbaša carskog divana, hadži Mehmed, kako je Mehmed-paša imenovan u fermanu, veoma je surovo nastupao protiv ustanika, što je pogoršalo i onako teško stanje. Kako su u Istanbulu stekli uvjerenje da je Mehmed-paša uspješno izvršio zadatak, bi promaknut u čast mirimirana i imenovan bosanskim valijom, umjesto dotadašnjeg Ahmed-paše Ćuprilića. Datum ovog imenovanja je, po Mehmedu Sureyyi, 3. safer 1166. tj. 10.12.1752. godine.”

Nijaz Mušanović: Mehmed-paša Kukavica