SUNI MUSTAJ-PAŠA

Ovo je bosanski namjesnik koji nije rođen u Maglaju ali ga za ovaj grad veže džamija koju je dao sagraditi i koja se po njemu zvala džamija Mustafa-paše. (Aladin Husić – Maglaj u ranom osmanskom periodu)

Nazivi pod kojima se sreće u literaturi

Sun-i Mustaj-paša, Mustafa-paša Jurić-Oglu (Jurišević)

Godine namjesnikovanja po sljedećem autoru

Bašagić, 1515. (921.)

Namjesnikovanje

Suni Mustaj-paša sin je glasovitog Skender-paše Juričevića. Kad mu je otac postao beglerbeg od Rumelije prenio je na njega zijamet Veselu Stražu. Istaknuo se kao mladić u više bojeva oko osvajanja Jajačke banovine. Godine 1501. osvojio je na svoju ruku Jezero i Prusac i razorio grad Lijevac. Kada je sultan Selim krenuo na Perziju, Mustaj beg se sa bosanskim spahijama osobito istakao, pa mu je sultan svojom rukom za kalpak zadio čelenku i imenovao ga namjesnikom u Trabolosu. Godine 1515. (921.) premješten je Bosnu za namjesnika. Godinu kasnije nalazimo ga kao valiju u Dijarbekiru.

Zadužbine

Kad je prešao u mirovinu stalno se nastanio u Sarajevu, gdje je uz očevu tekiju sagradio džamiju na očevo ime i poklonio joj Veselu Stražu kao zadužbinu. Dva velika bašluka, na kojima nema natpisa, pokazuju po predaji mjesto gdje počivaju zemni ostaci Gazi Mustaj-paše i pjesnika Sunije.

Porijeklo

U nekom starom rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke zovu Skender-pašina sina, Mustafa-pašu, Jurić-oglu (Jurišević). Tako ga zovu i Dubrovčani u svojim zapisima. Ako se sin zove Jurišević, razumije se da mu se i otac morao tako zvati. Neki ga pogrešno zamjenjuju sa Skender-begom Mihajl-oglu. Osmanske povijesti vele da je bio odličan dvorjanik Mehmeda II El Fatiha.

Vedad Biščević, Bosanski namjesnici osmanskog doba 1463-1878; Connectum, Sarajevo, 2006; str. 83.