Turbe u Maglaju

U knjizi Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, autor Mehmed Mujezinović o ovom turbetu piše sljedeće:

Na periferiji grada postoji jedno dosta jednostavno turbe od šepera sa mušepcima, u kojem se nalaze tri groba označena kuburama.

U zidu turbeta u unutrašnjosti isklesan je i sljedeći natpis na kamenoj ploči. Natpis je usljed vlage oštećen, a razabire se sljedeći tekst:

“Na ovom časnom mjestu leže Abdulkerim-baba, Šejh i evlija i njegov sin Šejh Muslihudin efendija, kao i Muslihudinova majka Kadira. Ko posjeti turbe neka za njihove duše (prouči) Fatihu.”

Aladin Husić u radu Maglaj u ranom osmanskom periodu objavljenom u Analima GHB br. 28, piše sljedeće:

Kada su se stekle pretpostavke krajem 15. ili početkom 16. stoljeća formirana je zasebna nahija Maglaj. Sjedište nahije bilo je u Maglaju, gdje su bili smješteni lokalni organi vlasti. U sudskom pogledu pripadao je kadiluku Brod, a nakon formiranja novih kadiluka sredinom 16. stoljeća, nahija Maglaj pripojena je kadiluku Tešanj. No prije toga, moglo bi biti da je kadija imao svoga naiba u Maglaju. Ovaj nagovještaj treba dodatno preispitati. Kao potvrdu prava uživanja u selu Raduši izvor izrijekom kaže: ,,…na osnovu hudždžeta Muslihudina, naiba kadije Broda.“

U podacima o nahiji Maglaj, u Opširnom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine, koji je prevela i obradila Amina Kupusović, a prenio Adin Ljuca u knjizi Maglaj na tragovima prošlosti između ostalog nalazi se i sljedeći podatak: U popisu sela nahije Maglaj pod brojem 9. je selo Jablanica koje pripada Maglaju, a među posjedima u tom selu je i

Zemin Muslihuddin-halife, imama u selu Jablanica – odsjekom, godišnje 40.

(Navedeno djelo, strana 78.)

Zaključak je da postoji velika vjerovatnoća da se u sva tri slučaja radi o istoj osobi. To bi značilo da je u turbetu sahranjen izvjesni Šejh Muslihudin efendija sin Šejha Abdulkerim-babe, imam u selu Jablanica i ovlašćeni zamjenik, odn. zastupnik (naib, halifa) kadije kadiluka Brod (Zenica), koji je živio u 16. stoljeću.