Uzeirbegovići

UZEIRBEGOVIĆ

(iz knjige “Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918.” dr Husnije Kamberovića)

Uzeirbegovići su begovska porodica iz Maglaja ovako prozvana po Uzeir-begu, sinu h. Ibrahim Tahir-begovom (kapetan Maglajske kapetanije od 1799. do 1821. godine).i Izrok bajrić mulabdićTahir-kapetan sin je Mahmud-bega, kapetana Maglajske kapetanije do 1799., kada je imenovan kliškim sandžak-begom sa titulom paše, ali je na putu do Kliškog sandžaka umro. Nakon Tahir-bega kapetan Maglajske kapetanije bio je njegov sin Emin-beg, koji je sagradio kulu u selu Brdari, a umro je 1837. godine. Osim Emin-bega, Tahir-beg je imao još dva sina: već spomenutog Uzeir-bega (umro 28. 2. 1872.), koji je bio maglajski muselim, i Abaz-bega (umro 1878.), te četiri kćerke (Fatima, udata za Mahmud pašu Tuzlića, druga je bila udata za Mahmud-bega Fidahića, treća za kapetana Ostrožca Beširevića, a za sudbine četvrte kćerke ne postoje sačuvani podaci).ii Dalja genealogija nije sasvim sigurna. U haremu Kuršumlije džamije sahranjeni su Fatima-hanuma (umrla 1849./50.), supruga Salih-bega Uzeirbegovića, h. Tahir-beg Uzeirbegović (umro 1871.), Zulejha-hanuma Uzeirbegović (umrla 1891.), Emina-hanuma, kćerka Abas-begova (umrla 1889.), Mustajbeg (umro 1926.), dok se za neke druge mezare ne može pouzdano utvrditi da su mezari Uzeirbegovića (h. Zulejha-hanuma – umrla 1887., Merjema, kćerka h. Hamza-begova).iii

U austrougarskom vremenu najznačajniji pripadnici porodice Uzeirbegović su Mustaj-beg, sin h. Uzeir-begov, dugogodišnji maglajski načelnik, i njegov brat Rifat-beg. O ovom Rifat-begu jednu zanimljivu bilješku ostavio je engleski publicist William Miller, koji je krajem 19. stoljeća, putujući kroz Bosnu, posjetio i Maglaj, gdje se susreo sa Rifat-begom i Mustaj-begom i opisao ih kao najnaprednije bosanske begove. Sa Rifat-begom igrao je tenis. “Rifat-beg se (…) pokazao kao najbolji igrač na terenu. Kad se zagrijao, skinuo je fes i igrao gologlav – što je nečuveno u mnogim orijentalnim zemljama – a servis mu je bio strahovit! S vremena na vrijeme, da bi dokazao ’naprednost’ svojih ideja, popio bi malo svježeg sarajevskog piva.”iv

Zemljišni posjedi porodice Uzeirbegović nalazili su se najznačajnijim dijelom na prostoru kotara Maglaj, zatim u kotarevima Gračanica, Tešanj, Tuzla i Derventa.

Kotar

Općina

Obradiva površina

Neobradiva površina

Ukupno

Gračanica

Boljanić, Kožuhe,

Sočkovac

724

1.193,06

1.917,06

Maglaj

Brijesnica Gornja

113,02

1.289,19

1.402,21

Maglaj

Brusnica

110,66

1.225,49

1.336,15

Maglaj

Hajdarević

1.204,684

63,248

2.067,932

Maglaj

Krivaja

304,54

3.452,32

3.756,86

Maglaj

Maglaj

729,75

489,948

1.219,698

Maglaj

Milino Selo

721,61

739,82

1.461,43

Maglaj

Paklenica Gornja

160,08

2.100,84

2.260,92

Maglaj

Perović

869,16

2.065,52

2.934,68

Maglaj

Rakovac

199,07

11.144,20

11.343,27

Maglaj

Striježevica

257,07

648,09

905,16

Maglaj

Stupari

629,19

2.476,05

3.105,24

Maglaj

Vasiljevci

130,365

1.912,765

2.043,13

Tuzla

Ljepunica

349,35

249,26

598,61

Tuzla

Puračić

151,99

14,43

166,42

Ukupno

6.654,532

29.864,231

36.518,770

Tabela: Begluci porodice Uzeirbegović

 Iz ovog pregleda vidi se da se većina beglučkog zemljišta nalazila u kotaru Maglaj, i to u krajevima koji danas značajnijim dijelom pripadaju općini Zavidovići. Približno u istim mjestima nalazila su se i kmetska selišta.

Kotar

Ukupan broj selišta

Poznata površina

Poznato samo ime kmeta

Oranice

Šume

Livada

Ostalo

Ukupno

Derventa

24

24

Gračanica

183

183

Maglaj

543

112

431

5.454,096

2.405,091

9,97

948,461

8.817,618

Tešanj

44

44

Tuzla

38

38

Ukupno

832

112

720

5.454,096

2.405,091

9,97

948,461

8.817,618

Tabela: Kmetska selišta porodice Uzeirbegović

Među posjedima pripadnika ove porodice krajem Prvog svjetskog rata posebno veliki bili su posjedi Edhem-bega, Salih-begovog sina, koji je u svom vlasništvu imao 20.686,887 dunuma begluka i 359 kmetskih selišta. Što se tiče strukture ovih 359 selišta, poznato je samo da je 65 selišta u Striježevici obuhvatalo površinu od 4.948,8 dunuma. Edhem-begovi posjedi bili su u slijedećim mjestima: Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Brusnica, Hajderovići, Karačić, Krivaja, Ljepunica, Maglaj, Milino Selo, Paklenica Donja, Perovići, Puračić, Striježevica, Stupari i Vasiljevci. Edhem-beg je dugo vodio spor sa općinom Stupari oko vlasništva nad šumom Jelova Gorica. U ovom sporu i dio Edhembegovih kmetova stao je na njegovu stranu “iz bojazni od gnjeva begova i njegova subaše i savjetnika Stanka Milanovića”.v

Posjedi Mustaj-bega Uzeirbegovića obuhvatali su 10.222,273 dunuma begluka (u mjestima Boljanić, Kožuhe i Sočkovac – kotar Gračanica, te u Maglaju i Rakovcu – kotar Maglaj) i 288 kmetskih selišta (Čusto Brdo, Boljanić, Kakmuž, Kožuhe, Osječani Gornji, Porječina, Rakovac, Rječica i Sočkovac). Dio ovih posjeda u kotaru Gračanica Mustaj-beg dobio je u miraz ženidbom sa Vasvi-hanumom, rođenom Osmanbegović.vi Nakon Prvog svjetskog rata Mustaj-beg je sav svoj posjed u kotaru Gračanica prodao svojim bivšim kmetovima iz Osječana i Kožuha “i sklopio je s njima i kupoprodajni ugovor i primio od njih kaparu u iznosu od 110.000 dinara”.vii Za oduzeta kmetska selišta u kotaru Gračanica konsignacije za isplatu privremene rente isplaćivane su Mustaj-begu, Vasvi-hanumi, Šefikhanumi, Salih-begu i Uzeir-begu Uzeirbegoviću iz Maglaja.viii

Odluka 16 XI 1919Znatni su bili i posjedi Riza-bega Uzeirbegovića, koji je nakon Prvog svjetskog rata živio u mjestu Ulović kod Brčkog. U Paklenici Gornjoj posjedovao je 987 dunuma begluka te 138 kmetskih selišta u Čečavi, Čifčijama, Brusnici, Drijenu, Karačiću, Maglaju, Obsini, Paklenici Donjoj, Paklenici Gornjoj, Rakovcu, Karanovcu i Ceranima. Što se tiče strukture ovih 138 selišta, poznato je da je 47 selišta (osam u Maglaju, tri u Paklenici Donjoj i 36 u Paklenici Gornjoj) obuhvatalo površinu od 3.868,818 dunuma. Selišta u mjestu Obsine (24 selišta), kotar Derventa, izvorno su vlasništvo porodice Ćehajić, a Rizabegovo vlasništvo postala su ženidbom sa Vasvi-hanumom, kćerkom Mahmud-ef. Ćehajića. Posjedi u kotaru Tešanj (četiri selišta u Čečavi i 24 u Drijenu) izvorno su vlasništvo porodice Ajanović, a Riza-beg ih je naslijedio od svoje majke Zinet-hanume (umrla 28. 5. 1925), kćerke Hamdi-bega Ajanovića.

Posjede Uzeir-bega Uzeirbegovića, sina h. Nur-begovog, krajem Prvog svjetskog rata činilo je 1.273,83 dunuma begluka u Paklenici Gornjoj, te 47 kmetskih selišta, i to najznačajnijim dijelom u Paklenici Gornjoj (36 selišta) a ostala su bila u mjestima Maglaj, Osojnica, Paklenica Donja i Tekućica. Uzeir-begov čaradak se nalazio u selu Paklenica Gornja, a oko čardaka bili su koševi, hambari i ostale gospodarske zgrade, što je sve 1918. zapaljeno. Sve se to nalazilo na jednoj njivi, površine 22 dunuma, zvanoj Velika njiva.ix

Iz ovog pregleda može se zaključiti kako su pripadnici porodice Uzeirbegović krajem Prvog svjetskog rata spadali u sami vrh bosanske begovske zemljoposjedničke elite. Porodica nije bila posebno razgranata, i svi njezini pripadnici zbog toga su raspolagali velikim zemljišnim posjedima. Najznačajniji su bili posjedi Edhem-bega Uzeirbegovića, ali su i posjedi ostalih pripadnika bili znatni.

iM. Mujezinović: Islamska epigrafika, II, str. 240.
iiH. Kreševljaković: Kapetanije, str. 174.
iiiM. Mujezinović: Islamska epigrafika, II, str. 241.
ivO. Hadžiselimović: Na vratima istoka, str. 277. Vidi i: Adin Ljuca: Maglaj na tragovima prošlosti, Prag 1999, str. 325-330.
vSrpska riječ, br. 206, 25. 9. (8. 10) 1907.; Usporedi ABiH, AGD, 2112/29, ABiH, AGD,2114/29
viVasvi-hanuma kćerka je Mahmud-bega Osmanbegovića iz Dervente. Rođena je oko 1845., a prije 1878. udala se za Behdžet-bega Gradaščevića. Nakon njegove smrti preudala se za Mustaj-bega Uzeirbegovića u Maglaj (1896.). Umrla je 1921. u Maglaju. Po njezinoj oporuci, muž Mustaj-beg i bratić Osman-beg Osmanbegović 1923. na sajmu u Zagrebu kupili su dva zvona za sahat-kule u Gradačcu i Maglaju. (H. Kreševljaković: Sahat-kule u Bosni i Hercegovini. U: Izabrana djela, II, str. 505, nap. 29.) Godine 1891. u Maglaju je “s dozvolom visoke Vlade na trošak općine od 600 for.” nabavljen novi sahat i postavljen “u starinskoj našoj sahat-kuli, gdje je nama i prije sahat bio, koji je prilikom okupacije razoren i uništen.” (Sarajevski list, br. 104, 4. 9.1891., str. 3.).
viiABiH, AGD, br. 22206/23.
viiiABiH, AGD, 18422/20.
ixABiH, AGD, 6235/28; ABiH, AGD, br. 7843/28.

Husnija Kamberović: Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918., str. 468 – 472.

http://www.academia.edu/3516146/Begovski_zemljisni_posjedi_u_Bosni_i_Hercegovini_od_1878._do_1918._godine

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s