Djedovi Edhema Mulabdića

Alija Nametak pišući o Edhemu Mulabdiću, navodi sljedeće podatke:

Edhem Mulabdić rodio se u Maglaju. Godina njegova rođenja nije točno poznata. U glavnom katalogu Učiteljske škole u Sarajevu zabilježeno je, da je rođen 1862., a po njegovu mišljenju, kako zaključuje po raznim događajima iz svoje mladosti, rodio se godine 1864. ili 1865.

Porodica Mulabdića zvala se Kuršumlići po džamiji Kuršumliji, gdje su mu i pradjed i djed, poznati Mustafa efendija, bili imami. Brat ili bratić njegova djeda bio je Mula Abdija, i po njemu se ova porodica prozvala Mulavdići ili Mulabdići.

Ciela ova porodica od četiri koljena unatrag imala je karakter neke pribrane duhovne i otmjene inteligencije. Iza djeda imama otac Edhemov (Selim, nap. TVZM) bio je poznat u cielom maglajskom kotaru kao sabran i pametan čovjek, a vršio je službu poreznika u kotarskoj oblasti. Oba njegova brata (Edhemovi stričevi) Mula Ibrahim i Mustafa bili su također činovnici, Edhemov stariji brat Mehmed bio je pisar kod kadije, a drugi, mlađi, od Edhema stariji Đulaga bio je pisar u gruntovnici. U njihovoj porodici rodilo se i troje ženske djece, ali je sve troje pomrlo u ranoj mladosti.

To bi značilo da je Mula Mustafa, imam Kuršumlije, koji se spominje u Sidžilu maglajskog kadiluka, bez sumnje Edhemov djed:

(bez datuma) IV-9/dok. X

Murasela izdata Mula Mustafi, imamu Kuršumlije radi sklapanja braka uz mehr od 3.000 akči između udovice Have kćeri Osmana, stanovnice sela Jelovac, koju traži stanovnik istog sela Mehmed sin Mustafe Ismailoglu (Ismailovića).

(bez datuma) IV-9/dok. XI

Murasela izdata Mula Mustafi, imamu Kuršumlije, radi sklapanja braka između punoljetne mlade Emine kćerke lbrahima, stanovnice sela Jelovac sa stanovnikom Maglaja Mehmedom sinom Mustafe uz mehr od 12.000 (akči). Svjedoci: Fahrulemsal Mahmud-efendija, Murad Alemdar, Ali-beše.

(bez datuma) IV-13/dok. V

Murasela imamu Kuršumlije Mula Mustafi da stanovnicu sela Kazić, udovicu Saju kćerku Alije, ako nema šerijatskih prepreka, vjenča sa njenim mladoženjom Mahmudom sinom Ibrahima iz sela Rječice. Svjedoci: Berber, Hasan-beše, Zulfikar i drugi

(bez datuma) IV-17/dok. V 

Mladoženja Ahmed sin lbrahima iz mahale Jablanica, zastupa ga otac lbrahim, nevjesta punoljetna mladica Hanija kći Omera Drpe iz mahale Krušik, zastupa je Mula Mustafa sin Sulejmana, imam u džamiji Mustafa-paše. Zastupništvo im posvjedočuju Mustafa Dubravica i Mustafa Rov. Dogovoreni mehr 5.000 akči. Svjedoci: Ismail, Mujaga i Osman-aga.

U tekstu se dalje navodi:

Mati Edhema Mulabdića Nura-hanuma, bila je najstarije od dvanaestero djece čuvenog Arif-age Bektaša, čiji je bio han s kućom i posjedom u zaleđu na lievoj strani Bosne prema Maglaju, gdje je početak sadašnjeg mosta, a cesta tu na lakat zaokreće uz Bosnu. Tu je Edhem u ranoj svojoj mladosti proveo dosta vremena dolazeći tamo često s majkom djedu i daidžama (ujacima), gdje mu je iza maglajske kaldrme bila ugodna promjena. Tu je imao prilike vidjeti puno prolaznika, stranih lica, raznih odiela, pa govora, koji su prolazili iz Hrvatske, Slavonije, Madžarske i Austrije preko Broda i Maglaja dalje u Sarajevo. Te svoje doživljaje često opisuje u svojim pripoviedkama.

Da li bi Bektaš, koji se spominje kao svjedok u ove dvije zabilješke, mogao biti upravo taj Arif-aga, Edhemov djed sa majčine strane:

(25. XI 1821.) IV-20/dok. III

Mladoženja Mustafa sin Husejna iz Tisovca prisutan lično, i nevjesta punoljetna mlada Saliha kći Mehmeda iz Jablanice, prisutna lično. Ugovoreni mehr 3.000 i slovima tri hiljade. Na posljednji dan Safera godine 1237. Svjedoci: Mahmud-efendija, Ibrahim berberin, Mujaga sin Mahmuda, Mehmed sin Ibrahima, Bektaš i drugi prisutni.

(28. X – 25. XI 1821.) IV-20/dok. V

Mladoženja Hasan sin Osmana iz Tolovića u nahiji Travnik, prisutan lično. Nevjesta punoljetna mlada Fatima kći Mustafe Velića iz Karanovca, prisutna lično. Ugovoreni mehr 5000 i slovima pet hiljada akči. Na ? Safer 1237. godine. Svjedoci: Mujaga, Bektaš, Mula Mehmed Obrali, Ahmed-aga, Ismail-aga.