Fadil-paša (Fazli-paša) Maglajac

 Nazivi pod kojima se sreće u literaturi

Fazli-paša, Fadil-paša Maglajac, Bosanac Fadil Ahmed-paša Maglajlija; Fadil-paša Defterdarović.

Godine namjesnikovanja po sljedećim autorima

Knežević, vladao je (1061.) -1651; (1063) -1652. i 1656.
Muvekkit, 1650/51; 17. IX – 15. X 1651; 1652/53. i 20. X – 18. XI 1656.
Bašagić, 1650; 1651; 1652. i 1656. godine.
Alić, 1650.

 Porijeklo

Fadil-paša (Gazi) rodom je iz Maglaja. Odgojen je u dvoru gdje je za vlade Ibrahima imao vidnu ulogu.

Sultan Ibrahim I

Sedam žena imalo je naziv haseki, tj. »najprisnijih ljubimica«, dok se konačno s osmom, znamenitom Telli, tj. »žičana«, svečano oženio, kao suprugom. Jedna druga zvala se Sačbagli, tj. »ona s visoko podvezanom kosom.« Svaka je od ovih najbližih ljubimica imala svoje dvorjane, svoga ćehaju, prihode sandžaka kao novac za papuče, svaka je imala pozlaćena kola ukrašena dragim kamenjem, čamac i pribor za konja. Osim sultanija – ljubimica, imao je i robinje – miljenice, a dvije najznamenitije bile su Šekerpara, tj. »šećerlama« i Sekerbuli, tj. »šećerna kutija«. Prva je bila udana, a druga je bila i u suviše velikoj milosti, a da bi je ikada udavali. Sultanije – ljubimice primale su namjesništva k svome novcu za papuče, a štićenice-robinje namijenile su sebi najviše državne službe …

Hammer, str 341-342.

Jedva je prošlo mjesec dana od toga, glavni grad i Carstvo zatekne vijest o tragičnoj smrti osvajača Kaneje, Jusuf-paše, Sultan ga je pozvao i naredio mu isploviti da bi dovršio osvajanje Krete. On mu odvrati da brodovi leže još u brodogradilištu i da je sredina zime. Ibrahim mu na to predbaci da je pustio nevjernike s njihovim blagom, a da ih nije uništio. Jusuf odgovori da je učinio što je mogao, da netko drugi može otići i napraviti više. Sultan mu bijesno naloži da ide ili će ga dati ubiti. Paša mu, misleći više na to da mu je zet, odgovori da ne zna pomorstvo i da trebaju veslači, bez kojih galije ne mogu ploviti. Sultan, razljućen, pozove bostandžibašu i naredi da mu smjesta odsiječe glavu, što ovaj ne učini odmah, nego Jusufa odvede u Kuću za ptice, gdje su se inače zatvarali osuđeni veziri. Uzaludne su bile molbe velikog vezira i defterdara. Jusuf tada napiše pismo sultanu, u kojem ga obavijesti da će mu se ove noći roditi dijete i zamoli da mu, zbog svoje kćeri ili djeteta, dodijeli namjesništvo. Po cijenu svoga života, bostandžibaša preda pismo sultanu. Smrtna kazna bude ponovljena i paša udavljen. Tako je završio Jusuf-paša, miljenik-silahdar i kapudanpaša, koji je bio pravedan i iskren čovjek i kojem se može pripisati samo krivica da je prouzrokovao pad i smrt Kara Mustafe.

Hammer, str 346-347.

Na Kretu je sada otposlan, u svojstvu vrhovnog zapovjednika, smijenjeni veliki vezir, Sultan-zade Mehmed, s novim kapudanpašom Musom. Umorenog Jusuf-pašu je, kao ljubimac, pouzdanik i zet, zamijenio drugi vezir Fazli-paša, koji je dobio i njegovu palaču i njegovu zaručnicu. Pirindži-zade, tj. »sin prodavca riže«, koji je naklonošću robinje Šekerpara (komadić šećera) postao janjičarski aga, dobio je također titulu pouzdanika – miljenika (musahib) s mjestom trećeg vezira.

Hammer, Historija OC II, str. 348.

Namjesnikovanje

Bio je namjesnik u Bosni četiri puta i upisan pod brojevima 139, 141, 143 i 146.

Četvrti put je bio namjesnik u Bosni samo dvadeset dana, a iza toga je premješten za valiju Rumelije.

Sa kraćim prekidima na tom položaju ostade do 1655. godine.

1645. (1055.) izišao je iz dvora kao beglerbeg od Anadola. Druge godine, 1646, postao je carski savjetnik i zet. Godine 1647. (1058.), otpremljen je u Temišvar za namjesnika odakle je 1650. (1060.) premješten na Bosnu za namjesnika. Uz kratke prekide vladao je Bosnom punih pet godina. 1654. (1065.) porazio je kršćansku vojsku kod Knina i opravio Kninsku tvrđavu.

Nasljednik Fadil-paše, Jidigar Mustafa-paša, prije nego što je stigao na mjesto postavljenja, u putu je ubijen, pa je Bosanski ejalet ostavljen navedenom Fadil-paši kao i do sada. Kratko iza toga, Fadil-paša je pozvan u Istanbul, a na njegovo mjesto je postavljen na dužnost u Bosni Sijavuš-paša, koji je bio svrgnut s položaja velikog vezira i protjeran u Malkaru. Iste je godine pozvan po treći put u Vezirsko vijeće. U Edreni se u prisutnosti sultanovoj porječka s velikim vezirom Ćuprilićem i dobaci mu nekoliko gorkih, ali istinitih riječi. Zbog toga se zamjeri sultanu, koji ga opremi za namjesnika u Budim, odakle bude brzo premješten 1648. godine u Temišvar za namjesnika, a iz Temišvara u Silistru s nalogom da uhvati vlaškog vojvodu Besarabu, koji se biješe odmetnuo. Potukao je neprijateljsku vojsku, ugušio ustanak i prisilio vojvodu da bježi iz Vlaške. Bio je veoma iskren i pravedan, otvoreno je govorio, ne pazeći da li će se kome zamjeriti ili ne.

S dominantnom vlašću velikoga vezira Ahmet-paše pokušao je drugi sultanov zet, Fazli-paša, povesti nejednaku borbu. Kada se iz RumeIije vratio u Carigrad kao drugi vezir Kubeta, dopustio je sebi obavijestiti sultana o opasnom stanju na bosanskoj granici i o napredovanju Venecijanaca u Dalmaciji. Naime, pošto je Tekeli-paša bio prisiljen napustiti opsadu Šibenika, palo je više utvrda sandžaka Krke u neprijateljske ruke, pa i sam Klis, bedem dalmatinske granice, otkad je pred stotinu i deset godina, za Husrev-pašina namjesništva, pobjedničkom akcijom pograničnog borca Murata Gazije pripojen osmanskom području. Fazli-paša je rekao istinu. Sultan je sasvim začuđen rekao: »Kako to?, pa moj mi je lala, veliki vezir, rekao da vojska nevjernika nije oduzela drugo do jedne crkve i nekoliko palanki (utvrda) koje su prije njima pripadale. Jesi li u stanju to mome lali kazati u lice?« – »Fazlija«, bile su riječi osmanskog carskog histoničara, »zaboravio je mudru izreku: »Ništa ti ne koristi emir kad ti je vezir neprijatelj«. Oslanjajući se na pravdu i istinu primio je sultanovu ponudu. U njegovoj je prisutnosti podnio točan izvještaj o teškom stanju u Rumeliji i Bosni. Veliki je vezir sve glatko poricao. Došlo je do žestoke svađe između oba vezira – zeta, Fazli-paša je velikom veziru predbacio njegovo primanje mita i prodavanje položaja, a ovaj je Fazliju obijedio za zavist i klevetanje. Fazlija je izložio kako veliki vezir pred sultanorn skriva istinu, a ovaj je inzistirao na tome kako bi trebalo nježne uši najmilostivijeg gospodara poštedjeti neugodnih vijesti. Ova mjera, jednako korisna i pogubna ministrima i vladarima, toliko je osvjedočila sultana da je savjesno obrazloženu šutnju velikoga vezira potpuno odobravao i u milosti ga otpustio. Uskoro zatim došla je carska povelja kojom je Fazli-paši naređeno preuzeti mjesto zapovjednika u ratu protiv Krete. Kad se ustručavao primiti dekret, bio je pet dana zatvoren između vratiju prvog i drugog dvorišta seraja, gdje se primaju vezirske glave i gdje poslanici evropskih sila u krvnikovoj sobi čekaju na dopuštenje da uđu u drugo dvorište seraja. Odavde se spasio samo time što je primio položaj zapovjednika u Azovu, kuda je odjedrio s četiri galije.

Hammer, Historija OC II, str. 359.

Nepogode

Izbio veliki požar u Sarajevu 1656. godine. Izgorio je jedan dio grada.

 Zadužbine

– U Maglaju, svome zavičaju, sagradio je lijepu džamiju i ostavio joj za uzdržavanje lijep imetak.

– U Carigradu je sagradio saraje zvane “Bin bir direk” (Hiljadu i jedan stup)

– Hamam i džamiju u selu Kupresu sagradio je bosanski namjesnik Fadil-paša između 1650-1655.

 Bune

Od dolaska Fadil-paše Maglajca, Bošnjaci posebno Sarajlije, počeli su sve češće otvoreno izražavati svoje nezadovoljstvo i otpor pojedinim carskim činovnicima i općenito mjerama centralnih vlasti u Bosni.

Žitelji Gradiške su 1654/55. godine (1065.) digli bunu. Paša je krenuo da ih pobije. Međutim, oni su još prije pošli na pašu i u bici je bilo mnogo poginulih s obje strane, ali paša ih je, ipak, pobijedio i rastjerao.

 Vojni pohodi

– Iste godine kada je u Bosnu došao Fadil-paša, za hercegovačkog sandžak-bega imenovan je Ali-paša Čengić. Prije toga duže vrijeme je bio bosanski alajbeg i u ratu se istakao kao sposoban vojni zapovjednik.

– Uz njega kao i uz podršku velikog vezira Carstva porijeklom iz Bosne, Sari Ahmed-pašu, bosanski namjesnik Fadil-paša je brzo uspostavio raniji red i poveo nove ofanzivne akcije.

– Za razliku od dalmatinskog fronta gdje su veće vojne akcije skoro prestale, u Bosanskoj krajini vođene su borbe većeg intenziteta. Tome je doprinosio i bihaćki Mustaj-beg Lički, Mustaj-beg Hasumović i udbinski kapetan Mustaj-beg Lički Hurakalović, koji je od 1653. godine bio na položaju sandžak-bega Ličkog sandžaka sa sjedištem u Udbini.

– Bošnjačka vojska je 1653. godine, pod zapovjedništvom Fazli-paše Maglajlije osvojila Knin.

– Početkom 1654. dolazi do oživljavanja borbi na bosansko-dalmatinskom frontu. Mlečani su već u februaru te godine s jakim snagama opkolili Knin, glavno vojno uporište Bosanskog ejaleta u srednjoj Dalmaciji.

– Opkoljenim braniocima Knina pritekao je upomoć bosanski namjesnik Fadil-paša Maglajac. On je na Nevroz (prvog dana proljeća), 21. marta, nametnuo Mlečanima odlučujuću bitku. Istog dana Mlečani su potpuno razbijeni i poraženi, i nanio im definitivan poraz. Oko Knina je palo i posječeno više od 2.500 mletačkih vojnika. Na bosanskoj strani u ovom boju se posebno istakao zaim Hajder-beg Šahinpašić.

– Fadil-paša nije iskoristio ovu pobjedu za ofanzivu prema dalmatinskoj obali, nego se zadovoljio hitnom opravkom oštećenih bedema i kula na Kninskoj tvrđavi.

– Rat se narednih mjeseci nastavio brojnim četovanjima s obje strane granice. U tim četovanjima je iste godine, prilikom morlačkog upada u Liku, poginuo poznati hajdučki harambaša Ilija Smiljanić. Tako su Bošnjaci, poslije Petra Smiljanića, popa Stjepana Sorića i Vuka Mandušića, uspjeli ukloniti i četvrtog poznatog uskočko-hajdučkog harambašu na granici s Mlečanima.

– 1655. – Fadil-paša je ugušio pobunu u Gradiškoj kapetaniji.

 Smrt

Premda je potukao neprijateljsku vojsku, ugušio ustanak i prisilio vojvodu da bježi iz Vlaške, veliki vezir ocrni ga kod sultana da je primao mito od vojvode, i dao mu priliku da pobjegne. Pozvan je na odgovornost u Edrenu, i pogubljen prije saslušanja 1657. (1068.) ni kriv ni dužan.

Sultan Mehmed IV

Vedad Biščević, Bosanski namjesnici osmanskog doba 1463-1878; Connectum, Sarajevo, 2006; str. 184-186.

Podzemna cisterna “1001 stub” nalazi se ispod malenog javnog trga, na gornjoj strani od Palate Pravde u dijelu grada zvanom Sultan Ahmet. Prema bizantijskim izvorima, sagrađena je u četvrtom stoljeću, i bila je tadašnji drugi po veličini rezervoar za vodu.

Fatih, Binbirdirek Sarnıcı Girişi

U otomanskom periodu, nad rezervoarom su bile sagrađene velike palače. Između ostalih, veličanstvenu palaču je sagradio Fazli-paša, kao sjedište za Ahmeta I (vjerovatno se misli na velikog vezira Ahmet-pašu – nap. TVZM). Palača je izgorjela 1660. u tzv. “Ayazmakapi” požaru, nakon čega je na njenom mjestu sagrađena druga, drvena. Ona je takođe korištena kao ured za finansije, dok nije izgorjela u tzv. “Hocapaşa” požaru. Nakon ovog događaja, iznad Binbir direk rezervoara je prazan prostor.

1001 Direk sarnıcı, İstanbul. zaferkck

Postoji priča koju je napisao Reşat Ekrem Koçu pod naslovom “Tayyarzade” prvi put objavljena 1873. godine u kojoj se pripovijeda o događaju iz vremena vladavine Murada IV u 17. stoljeću. Ubraja se u tradicionalne “meddah” priče iz 18. stoljeća. Govori o tome kako su Gevherli Hanım, ostarjela Fazli-pašina kći, i jedna od njenih lijepih, mladih sluškinja, namamile neke od bogatih ljudi, zatvorile ih u ovu cisternu i poubijale, nakon što su preoteli njihovu imovinu. Istinitost ove 30-40 stranica duge pripovjetke nije sigurna.

http://www.binbirdirek.com/History

U julu 1660. desio se u Istambulu veliki požar (Ayazmakapi) u kojem je stradalo mnogo ljudi i građevina, a kasnije je bio uzrokom gladi i kuge. Mehmed Paša Ćuprilić je bio osobno uključen u poslovima oko obnove. Tu je pokazao svoju časnost i poštenje u vođenju državnih poslova. Odlučeno je da jevrejske četvrti koje su izgorjele u ovom požaru budu prinudno otkupljene od strane države.

http://en.wikipedia.org/wiki/K%C3%B6pr%C3%BCl%C3%BC_Mehmed_Pasha

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s