U poglavlju “Vjenčanja” na dva mjesta se spominje “Mahala Kurtić” odnosno “Kurtići”. Događaji datiraju iz 1820. i 1834. godine. U oba slučaja mladoženja je iz Krušika a mlada iz Kurtića. Prevodilac to mjesto označava kao neubicirano, što znači da nema podataka o tome gdje se nalazi. To selo se izgleda nalazilo negdje na granici današnjih opština Maglaj i Zavidovići, između Straišta i Rujnice, znači negdje u podnožju ili okolini Blizne, gdje je i Gornja Bočinja. O tome govori sljedeći dokumentarni film čiji je autor Emir Aličić:
Tu je postojala džamija sagrađena 1903. koja je 1918. demontirana i u dijelovima prenesena u Rujnicu gdje je ponovo podignuta. Kasnije (1935.) je zamijenjena novom džamijom koja i danas postoji, a od te stare je zadržana jedino drvena munara.
U nekadašnjem selu Kurtići, koje je bilo u Gornjoj Bočinji ispod planine Ozren, postojalo je bošnjačko selo Kurtići, koje je imalo svoju džamiju. Mještani rujničkih sela petkom su išli u džamiju u Kurtiće. Bošnjaci su se iselili iz Kurtića u rujnička sela. Godine 1914. jedan dio drvene građe džamije iz Kurtića prenesen je u Jolde gdje je napravljena drvena džamija. U 1935. godini ova džamija je rekonstruisana i proširena. To je stara džamija u Joldama. Ljudi koji su organizovali prenošenje drvene građe i rekonstruisali staru džamiju su: Ćiva Avdo, Sušić Rašid, Joldić Mašo, Frkatović Ramo, Kalabić Omer, Mujanović Alija, Heldovac Ahmet, Mujanović Ibrahim.
Rujnička džamija u Joldama Fehim Mejrić, Zavidovići na tragu prošlosti, 2009. str. 240.
Kazići su smješteni u rujničkoj dolini od pravoslavnog sela Dolac do rujničkog sela Luke. Prema pričanju Mehe Hodžića, Kazićani su živjeli prije pojave kuge u Globarici i kuga ih je otuda istjerala. Meho Hodžić kaže da je u ranija vremena došao nekakav hodža iz Moševca kod Maglaja da klanja teraviju uz ramazan i da je tu ostao da živi. Sve porodice prezimena Hodžić iz rujničkih sela vuku korijene od tog hodže. Meho Hodžić kaže da su Mujanovići doselili iz nekadašnjeg muslimanskog sela Kurtići ispod planine Ozren. Za Frkatoviće kaže da su živjeli u pravoslavnoj Bliznoj, za Ahmetoviće da su došli iz Doca. Za ostale se pretpostavlja da su starosjedioci.
Selo Kazići Ista knjiga, str. 258.
U objavljenim podacima popisa iz 1910. godine, nalaze se isti za Kurtiće koji pripadaju seoskoj općini Smrdin. Prema tim podacima, Kurtići imaju 7 kuća i 33 stanovnika, od čega 21 muški i 12 ženskih, svi Muslimani. Sa tih sedam kuća poklapa se i broj glavara obitelji. Njih 4 sa 20 svojadi su “slobodni seljaci”, dok ostali spadaju u kategoriju “Kmetovi ujedno slobodni seljaci”. “Pretežno slobodnih” je 2 sa 3 svojadi, a “pretežno kmetova” 1 sa 3 svojadi.
Rečeno je da se u objavljenim “Maglajskim sidžilima 1817-1840” u poglavlju “Vjenčanja” Kurtići spominju dva puta. Zanimljivo je prezime mlade odnosno njenog oca u drugom slučaju, koje navodi na zaključak da bi moglo biti porijeklom iz Crne Gore. Mlada je kći Huse Mojaševića.
(18. XII 1820.) IV-17/dok. II
Mladoženja Hasan sin Mustafe iz Kuršika, prisutan lično, nevjesta punoljetna mladica Hatidža kći Husejina iz mahale Kurtić, prisutna lično. Ugovoreni mehr od 3.000 akči. Svjedoci činu: Huskić (Huskaoglu) Mujo, Mustafa kirkbeš (45), Hadži Mumin sin Mehmed-age iz kasabe Maglaj i drugi. Na 12. dan Rebija prvog 1236. godine.(22. VII 1834.) V-18/dok. III
Mladoženja Omer sin Omera Drpe, prisutan lično i nevjesta punoljetna mlada Zejna kćerka Husa Mojaševića iz Kurtića, prisutna lično. Ugovoreni mehr od 6.000 i svega šest hiljada akči, 15. Rebija prvog 1250. [Svjedoci]: Mula Mahmud sin Hadži Saliha, Mula Sulejman Hadžić, subaša Mujo pripadnik sudnice, Jusuf-aga Tešnjak i drugi.
Mladoženja u drugoj bilješci je Omer sin Omera Drpe. Taj isti Omer Drpo (ili Drpa) se spominje u trinaest godina starijoj bilješci (iz 1821.), kada mu se udala kći Hanija:
(bez datuma) IV-17/dok. V
Mladoženja Ahmed sin lbrahima iz mahale Jablanica zastupa ga otac lbrahim, nevjesta punoljetna mladica Hanija kći Omera Drpe iz mahale Krušik, zastupa je Mula Mustafa sin Sulejmana, imam u džamiji Mustafa-paše. Zastupništvo im posvjedočuju Mustafa Dubravica i Mustafa Rov. Dogovoreni mehr 5.000 akči. Svjedoci: Ismail, Mujaga i Osman-aga.
Drpa je čini se takođe crnogorsko prezime.
Koliko znam, na području današnjeg Krušika ili Bradića ne postoji ovo ili slično prezime, ali postoji Omerović.
Kurtići se na jednom mjestu spominju i u poglavlju “Molbe sporovi i zabilješke” iste knjige.
(bez datuma) VI-13/dok. XX
Tužitelj Sulejman Alić iz Kurtića, optuženi Zako Bojić, Gojko Bojić, Jovan Bojić, Nedo Ignjatović, svi iz sela Rudina, spor oko kukuruza.
TV Zaboravljeni Maglaj - Dokumentarni program 