Imami iz Perovića

U knjizi “Zavidovići kroz historiju, II tom, od 1941. do 1991.” Općina Zavidovići, 2003. str. 535. autor Jusuf Mujkić navodi sljedeće podatke:

U međuvremenu došli smo do dokumenata koje je sačuvao Imamović Ramiz.¹ Oni govore da su u Perovićima (Pašin Konak n/a) bili imami:

1. Mula Ahmet, 1231/1815. god.

2. Mula Hasan, 1244/1828. god.

3. Mula Sadik, sin Alije, 1254/1838. i 1278/1861.

4. Mulaosmanović Salih, 1302/1884. (prvi brojevi označavaju hidžretsku godinu)

Ovi dokumenti potvrđuju da je džamija u Pašinu Konaku postojala 1815. god., a vjerovatno i ranije.

Dokument br. 5 u prijevodu glasi: “Imam Mulaosmanović Salih, efendija iz sela Perovića. Naib kadiluka Maglaj izdaje 1302/1884. god. od strane Šerijatskog suda Maglaj muraselu za obavljanje dužnosti imama i hetiba u džamiji koja je obnovljena i sagrađena u selu Mećevići, što pripada Kadiluku Maglaj.”²

Iz ovog dokumenta posredno saznajemo da je džamija u Mećevićima (Krčavine n/a) obnovljena i sagrađena 1884. god. Činjenica da je obnovljena, znači da je i ranije postojala.

Dakle, iz dokumenata o postojanju džamije u Pašinim Konacima 1815. god. i “obnovljene” džamije na Krčavinama 1884. god. koja je i ranije postojala na tom mjestu, može se sa sigurnošću zaključiti da su džamije, koje je austrougarska uprava ucrtala u topografske karte (1882) postojale mnogo ranije. Pravilo je bilo da se gradi džamija u džematu koji broji nekoliko desetina vjernika. Zasada raspolažemo s popisima koji su prijevodi s turskog iz 1604. god. Vjerovatno, kada budu prevedeni defteri i iz kasnijih popisa, biće moguće deduktivnom metodom utvrditi, na osnovu broja vjernika, i približno vrijeme podizanja mnogih džamija.

1Imamović Ramiz, učitelj iz Imamovića – Perovići. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i školu Dar-ul mualimin također u Sarajevu. Za učitelja je postavljen 1920. god. U svom dosijeu sačuvao je dokumenta koja govore o imamima u džamiji Perovići – Pašin Konak.

2Prevela, Azra Kasumagić, stručni saradnik za turski jezik u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Sarajevo, 9. 2. 2000. god.

U Maglajskim sidžilima imamo sljedeće zabilješke koje se odnose na Peroviće, odn. Pašin Konak:

(bez datuma) IV-16/dok. III
Murasela upućena Mula Aliji, imamu Perovića radi sklapanja braka uz imenovanje mehra, između stanovnice sela Mečević, udovice Fatme kćeri Ibrahima, i stanovnika istog sela Mustafe sina Halima (Husejina). Svjedoci: imam, Mustafa-beše, Hasan

(bez datuma) IV-16/dok. IV
Murasela upućena imamu Perovića radi sklapanja braka stanovnice sela Mahoje, punoljetne nevjeste Zejnebe kćeri Saliha, ukoliko nema nikakvih šerijatskih zapreka, sa dozvolom njenog zaštitnika (velija) i sa dobrom voljom obje strane, sa stanovnikom istog sela Ahmedom sinom Omera, u prisustvu valjanih svjedoka i uz imenovanje mehra.

(14. X 1821.) IV-20/dok. III
Imamu sela Perovići izdata je dozvola da vjenča punoljetnu mladu Hatidžu kći Omera, stanovnicu sela Orahovica, sa licem po imenu Sulić/Suljić … prazno, stanovnikom sela Turije u kadiluku Gornje Tuzle uz ugovoreni mehr. Ubilježeno 17. Muharema 1237.

Znači da je imam u Perovićima početkom 1820-ih bio Mula Alija. Možda je on naslijedio Mula Ahmeta na toj dužnosti. Gore navedeni imam Mula Sadik se spominje u sljedećoj bilješci:

(bez datuma) Skupljanje poreza sa mirijske zemlje VI-18/dok. VIII
Tužitelj Ahmed Širbeg, optuženi Šinik Mehmed. Parnica se vodi o pitanju mirijske zemlje. Prije izvjesnog vremena lice po imenu trgovac Ahmed? (Širbeg?) je zatražio za 400 groša pravo da sakuplja ušure koje smo mi kupili i posjedovali, a svjedoci su bili imam Mula Sadik i Salih Imširić. Na dio ovog Ahmeda od 200 osmaka otpada 10 osmaka kao njegova šestina a od 60 osmaka pšenice za dvije godine otpada na njegov dio 5 osmaka. Tako je zapisano.

Ovdje je zabilježeno ime Mula Osman. To bi možda mogao biti otac Saliha Mulaosmanovića koji je bio imam 1884.

(5. VIII 1838.) VI-4/dok. III
Mladoženja Osman sin Zahira, zastupa ga Mujko. Nevjesta Murka kćerka Husejina, punoljetna djevica, zastupa je Tahir sin Saliha. Zastupništva posvjedočili Ahmed sin Hasanov i Fazlija. Ugovoren vjenčani sporazum, 14. Džumade prve 1254. Iznos 6.000 [akči]. Svjedoci: Mula Salih, Mula Alić, Mula Osman, sluga sudnice Ismail.

Da li je to ista osoba kao i Mula Osman Obralić otac Paše iz sljedeće bilješke:

(16. IV 1839.) Bilješka o ostavinskom sporu VI-20/dok. VII
Tužitelj Omer Šahman zastupajući Ajšu kćerku Mustafe Čizmića, pokreće spor i traži od bratanaca šerijatski dio koji joj je nasljeđem pripao. Njegovo zastupništvo dokazuje Pašo sin Mule Osmana Obralića i Ibrahim sin Isa Nalića. Tuženi Mustafa sin Mule Ismaila i njegova braća. 1. Safera 1255. godine

Mula Salih Mula Alić pojavljuje se osim u ovoj već navedenoj još u dvije bilješke. Sve bilješke su u vezi sa stanovnicima Perovića. Vjerovatno je i on bio tu nastanjen. Da li bi on mogao biti sin Mula Alije, imama iz 1820-ih?

(bez datuma) VI-20/dok. III
Tužitelj Mula Salih Mula Alić, optuženi Mustafa, Hasan i drugi Mustafa iz sela Perović u sporu oko novčanog potraživanja. Prilikom saslušanja na sudu, pomenuti su poricali, ali je utvrđeno da je pravo tužitelja očito, što je ubilježeno.

(6. IV 1839.) Uviđaj u slučaju krađe VI-20/dok. V
Tužitelj Mehmed-aga Širbegović pokrenuo je spor protiv optuženog Ciganina Husejina Rebića iz Maglaja. Ovaj Husejin ukrao je stvari sa spiska koji držim u rukama: srebrni Enam, jedna šešana harelija, jedna srebrna pafta (kopča) za košulje, jedan srebrni kapak od katije i jedan veliki svijećnjak. Tokom ispitivanja optuženi je sve porekao. Kada su zatraženi dokazi, svjedoci su rekli: “Ja sam u rukama optuženog vidio poklopac za katiju od srebra i srebrni Enam Širbegovog sina Abdi-bega (sic!) i to posvjedočujem.” I drugi svjedok, Ibrahim sin Mahmuda, iz istog mjesta, izjavio je: “U rukama ovog Husejina vidio sam kapak od katije i srebrni Enam”, što je zabilježeno. Sa strane: Osmanova izjava: “Ukradene stvari našeg brata Mehmed-age izašle su na vidjelo, a ja sam u tom sporu njegov zastupnik.” Zastupništvo su potvrdili Mula Salih i ranar Mustafa, što je ovdje zabilježeno, 21. Muharema 1255. godine.