Perovići / Pašin Konak

perovici krivaja zavidov junuzovici

(20. X 1838.) Uviđaj smrtnog slučaja VI-13/dok. XIII
Na šerijatski sud došli su Mustafa i Ahmed, stanovnici mahale Korkut u jafti Perović u maglajskom kadiluku i izjavili i obavijestili o sljedećem: Mutapčić Hasan, stanovnika naše mahale popeo se na čardak za kukuruz da bi ga pokrio, ali je slučajno pao i od toga, po Božijoj volji, umro. Naša želja je da se ovo potvrdi. Na to je sud odredio Mustafu, a muteselim-beg Mehmeda [da ovo ispitaju]. Zapisano je da je izdata murasela prvog dana Šabana 1254. godine.

(21. X 1838.) VI-14/dok. III
Na ovom mjestu je sa datumom 2. Šaban 1254. po drugi put upisan zahtjev stanovnika mahale Korkut iz jafte Perović za ispitivanje pogibije Hasana Mutapčića koji je pao sa čardaka za kukuruz i slomio vrat. (Vid. VI-13/dok. XIII od 20. X 1838.)

Dvanaest godina prije, osoba sa istim imenom se spominje kao stanovnik Moševca:

(10. XI 1826) V-9/dok. I
Mladoženja Omer sin Mehmeda, Ciganin iz kasabe Maglaj, zastupa ga pomenuti otac Mehmed Šiljević. Nevjesta Ajša kćerka Mahmuda iz … nečitko prisutna lično. Ugovoreni mehr 3.000 i svega tri hiljade akči. 9. Rebija drugog 1242. godine. Svjedoci činu: Kara Hasan, Hasan Mutapčić iz Moševca, Salih Hasanković iz Kosova i drugi.

U knjizi “Zavidovići na tragu prošlosti” (Dom štampe Zenica, 2009.) na strani 258. autor Fehim Mejrić bilježi sljedeću predaju iz sela Kazići:

…Meho Hodžić kaže da je u ranija vremena došao nekakav hodža iz Moševca kod Maglaja da klanja teraviju uz ramazan i da je tu ostao da živi. Sve porodice prezimena Hodžić iz rujničkih sela vuku korijene od tog hodže…

Da li bi gore spomenuti Hasan Mutapčić mogao biti taj hodža?

U nekoliko zabilješki radi se o sporu između Bašić Mehmeda i Abdulaha Karalića:

(maj1839.?) VI-16/dok. VIII
Gore zabilježeni Bašić Mehmedov i Karalić Abdullahov predmet. Ovog puta njegov svjedok Horoz Mustafa iz Bunevića dao je sljedeću izjavu: “Rečena Umihana za života je rekla Abdullahovom bratu Softi “Idi i [uzmi] tapiju na moju zemlju”. A drugi svjedok iz Karalić mahale Alija sin Ibrahima takođe je izjavio da je rečena hatuna ovu zemlju dala Softi kao protivvrijednost za dug svog oca i dozvolila da uzme tapiju za nju.

(bez datuma) Potraživanje imovine VI-18/dok. VI
Tužitelj Mehmed Bašić iz Perovića, optuženi Abdullah Karalić iz mahale Karalić. Rečeni Mehmed je pokrenuo parnicu: “Ja potražujem od ovog Abdullaha, prema defteru dugovanja, 6 krava, 1 kazan sa poklopcem, 2 kutlače, 2 sahana, 2 ćase, 2 tepsije, bakarni … komad 1, 1 haraniju, 1 dugačku pušku, kukuruznih osmaka 2 komada.” Optuženi je sve porekao. Muharem Bašić iz Huma i Mula Sulejman sin Hadži Mustafe, svjedoci tužitelja, izjavili su: “Mi znamo i svjedočimo da su sve stvari navedene prema defteru, donijete u kuću pomenutog Abdullaha.”

(19. V 1839.) VI-20/dok. XII
Tužitelj Mehmed Bašić iz Perovića, tuženi Abdullah Karalić iz rečenog sela. Ovaj Mehmed pokrenuo je spor izjavivši: “Državnu zemlju koju je posjedovala moja supruga Hanifa kćerka Ejuba ovaj Abdullah je silom zauzeo i posjeduje je. Kako je pomenuta Hanifa umrla, to je njena zemlja putem nasljedstva pripala njenim sinovima. Pokrećem spor od strane mog sina Mustafe i zahtijevam da nam se [zemlja] vrati.” Kada je upitan rečeni Abdullah, on je odgovorio sljedeće: “Zaista je pomenuta zemlja pripadala rečenoj hatuni, ali ona je prije dvadeset godina prodala mom bratu Softi Hasanu, i eto ja nju držim i posjedujem prema tapiji koju imam u ruci.” Kada se pregledalo [u tapiji] ustanovljeno je da kupoprodaja nije u njoj upisana već da je upisan samo besplatni poklon, što je zavedeno 5. Rebija prvog 1255. godine.

(19. V 1839.) VI-16/dok. III
Tužitelj Mehmed Bašić iz Perovića, tuženi Abdullah Karalić iz istog sela. Prije izvjesnog vremena preminula je Hanifa kćerka Ejuba. Parnica je u vezi s tim da tuženi bez tapije posjeduje državnu zemlju ove hatune koja je prije izvjesnog vremena preminula. Abdullah je odgovorio: “Moj brat Hasan je kupio ovu zemlju od ove hatune, uzeo je i sa tapijom je posjeduje od prije dvadeset godina.” Na 5. Rebija prvog 1255. godine.

I sa ovim slučajem bi se možda moglo povezati jedno predanje koje je zabilježio Fehim Mejrić u svojoj izvrsnoj knjizi “Zavidovići na tragu prošlosti” (str. 162-163):

Karalići i Vrela se sa više aspekata mogu tretirati kao jedno selo. Smješteni su između Karalićkog Visa i Markovog Brda. Selo Karalići je selo koje se naselilo na ove prostore zbog pojave kuge u prvoj polovini 18. stoljeća. Ranije su Karalići bili na prostoru njiva koje se zovu Činovići. Prostor današnjeg Karalića je dodijeljen posjedniku koji se zvao Karalija, a bio je školovan. Mještani Karalići su ga zvali “Softa”. Softa je, u stvari, čovjek koji je završio vjerske škole. U to vrijeme u selo Karalići je doselio čovjek iz Mustajbašića i on je dobio tu imanje i bio cijenjen čovjek. Njegovo ime nije poznato, ali se pretpostavlja da se zvao Čavka jer je u Mustajbašićima bilo ljudi koji su se tako zvali. Mještani Karalića danas, kada u prolaze pored njegovih nišana koji se nalaze pored puta u groblju, prouče mu Fatihu. Vremenom su mještani Karalića zbog izvora vode, a i zbog putne komunikacije počeli naseljavati prostor današnjeg sela Vrela. Svi mještani sela Vrela su po prezimenima vezani za mještane sela Karalići. Zbog naseljavanja pored izvora vode Vrela, selo je dobilo ime Vrela.

Da li je “Softa” o kome govori predaja upravo Hasan zv. Softa Karalić, brat Abdullahov koji je kupio/dobio pravo na državnu zemlju od hatune Hanife kćerke Ejuba, supruge Mehmeda Bašića iz Perovića?

Selo Karalići. Photo @ Panoramio.

Ostali zapisi u kojima se spominju Perovići su:

(bez datuma) Bilješka o istrazi povodom ubistva vojnika u selu Perovići VI-25/dok. XIV
Ahmed sin Mumina iz sela Perović iz maglajskog kadiluka došao je pred šerijatski sud i izjavio: “Noćas oko tri sata Ibrahim sin Alije sakupio je nekoliko djevojaka i dok su radile na lanu (obrađivale lan) na to mjesto je došao Husejin sin Mehmeda Jelišića, pripadnik redifske vojske iz istog sela, i kad su se nešto malo posvađali udario je rečenog nožem i on je od toga umro. Zahtijevamo da rečeni ubica koji je u bjekstvu bude istražen od strane šerijata.”

(8. I 1840.) Otmica djevojke VI-16/dok. XIV
Tužitelj Mehmed sin Mehmeda, a Mehmed je brat djevojke iz sela Mahoje. Tuženi su Ahmed iz Lipovca koji će biti đuvegija, Husejin Šijačkić, Mehmed Šijačkić, Halil Mirsenić i Mehmed Čiković. Sporili su se oko sljedećeg: Ovaj Ahmed sa drugovima silom je i nasiljem oteo moju sestru Zejnebu kćerku Mumina, a mene sirotana je teškim udarcem udario i naš je obraz osramotio, što je sve registrovano na dan 3. Zilkade 1255. godine. Kada je rečena [Zejneba] upitana, izjavila je da je otišla svojom dobrom voljom. Vjenčao ih je Mula Mehmed iz Gostovića. Data je dozvola naslovljena na imama Perovića. Iznos 5.000 [akči]

(bez datuma) VI-18/dok. XIII
Tužitelj Mustafa Kuburić iz Kamika? optuženi Muharem iz Huma, Prije izvjesnog vremena …

Selo Perovići. Photo @ Panoramio

U jednoj od gornjih bilješki spominje se Horoz Mustafa iz Bunevića. Da li je to ista osoba kao Kokoroz Mustafa / Mujo spomenut u sljedećim bilješkama:

(8. I 1825.) V-5/dok. V
Mladoženja Abdullah sin Alije, Ciganin iz Donje mahale, zastupa ga brat Hasan iz istog mjesta, pouzdan za svjedočenje. Nevjesta punoljetna djevojka Ajša kćerka Omera Ciganina, stanovnica Donje mahale, prisutna lično. Prisutni svjedoci: Kara Hasan i bivši menzildžija Ahmed sin Sulejmana. Ugovoreni mehr iznosi 4.000 [akči]. Na 18. dan Džumade prve 1240. Svjedoci: Koč Mehmed, Mustafa Kokoroz, Jusuf pripadnik kapetanove svite.

(9. III 1825.) V-5/dok. VII
Mladoženja Jovan sin Save, sada stanovnik Maglaja prisutan lično. Nevjesta Janja kćerka Cvetka iz Ćihorića, zastupa je brat Jovo sin pomenutog, sa svjedočenjem Kara Mehmeda i Goste sina Đurke/Cvetka. Ugovoreni mehr je 500 [akči]. 19. Redžepa 1240. godine. Svjedoci: Kokoroz Mujo, Mehmed sin Mustafe, Mujaga i drugi.

U knjizi Zavidovići i okolina (1963), autor Rizah Odžečkić u dolini Rujnice navodi naselje Horozovići, koga čine zaseoci Horozovići, Tursići i Potok, a zaseok Horozovići ima 35 kuća, 40 domaćinstava i 232 stanovnika, sljedećih rodova: Horozovići 26, Isići 5, Muminovići 4, Parlići i Avdušinovići po 2 te Bečić jedno domaćinstvo. (str. 89). Prezime Horozović ne susreće se ni u jednom drugom naselju osim ovdje, što navodi na zaključak da je taj rod nastao tu, i da su se kasniji potomci nazvali po svom ocu ili djedu, možda baš po ovom Mustafi ili Muji.

Fehim Mejrić (2009) nešto drukčije predstavlja imena i granice sela na tom prostoru. O nastanku prezimena Horozović prenosi zanimljivo predanje:

Junuzovići zauzimaju prostor između sela Dedići sa istočne i Mednika sa zapadne strane. Sa sjeverne strane Junuzoviće razdvaja rijeka Rujnica od Tursića i zauzima prostor od rijeke Rujnice do Mramorja i Rudača sa južne strane. Na prostoru Junuzovića i Tursića su doselila tri brata: Horo, Turso i Bećko. Na prostoru današnjeg sela Junuzovići se udomaćio jedan od trojice braće koji se zvao Horo i po njemu je nastalo prezime Horozović. Na prostoru današnjeg sela Tursići su se udomaćili braća Turso i Bećko. Po Tursi je nastalo prezime Tursić. Po pričanju ljudi iz Junuzovića, ova tri brata doselili su se iz Banjaluke.

F. Mejrić, Zavidovići na tragu prošlosti. Dom štampe Zenica, 2009. Str. 205.

Slično je i sa prezimenom Karahasanović. Podaci iz spomenute knjige kažu da je ovo prezime koncentrisano u selu Činovići, i to po zaseocima Brijeg 18, Dragovići 5, Kovači 1, Stavci 1 domaćinstvo. U sidžilima se 3 puta pojavljuje osoba po imenu Kara Hasan. Dvije zabilješke su već navedene a treća se odnosi na Kara Hasanovog sina Saliha iz sela Krive Rijeke (Krivaje):

(bez datuma) VI-18/dok. VII
Tužitelj Fatima, kćerka Mustafe Hašima, tuženi Salih sin Kara Hasana iz sela Kriva Rijeka (Eĝri Dere).

Evo još jedan primjer: Prema podacima iz knjige R. Odžečkića, u selu Kuljani na području Hajderovića evidentiran je rod Kadrići sa 7 domaćinstava koji se ne pojavljuje ni u jednom drugom selu osim ovdje. Da li su to potomci Kadrije koji je spomenut u ovoj bilješci:

(bez datuma) Zemljišni spor VI-15/dok. VI
Tužitelj Mustafa Sijaković (Mijaković) iz Hajdarevića, optuženi Ali Alić iz istog. Mustafa je pokrenuo tužbu jer je pomenuti Ali na silu uzeo dio zemljišta koje se nalazi blizu Mustafine kuće. Za tu zemlju svjedok je Hasan sin Kadrije, koji je izjavio: “Prije 10 godina je Mustafa sa stricem ovog Alije podijelio sporno zemljište”. A svjedok za drugi dio sam ja, Mehmed ? …

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s