Arhive oznaka: Mustafa ef. Pirkić

El-Hidaje 1942. Izvještaj o obilježavanju Mevluda u Maglaju

PROSLAVA MEVLUDA U MAGLAJU.

I do sada je svake godine učen Mevlud, ali ove godine, i pokraj teških prilika, u kojima se nalazi skoro cio svijet, proslavljen je taj dan – dan rođenja Muhameda a. s. kao nikada do sada. Povjerenik El-Hidaje u Maglaju Hasan ef. Avdić, uz pomoć nekoliko omladinaca organizirao je priredbu Mevluda kako za muške tako i za ženske, na ovakav način.

Na sam dan Mevluda u ponedeljak proučen je Bašagića Mevlud za žene sa arapskim ilahijama, koje su učile učenice niže ženske stručne škole. Prije učenja Mevluda povjerenik Avdić je održao predavanje o značaju samoga Mevluda, a uz to se dotakao i samih naših prilika u kojima danas živimo. Naročito se je dotakao morala, koji je u opadanju, i upozorio majke na njihovu dužnost. Zatim je zamolio prisutne da što više pažnje posvete svojoj djeci u vjerskom pogledu, jer je to jedini način i spas za naš bolji i napredniji život. Kao sredstvo za što bolji vjerski odgoj preporučio je list El-Hidaju i istakao važnost toga lista, a između ostalog rekao je, da ni jedna muslimanska kuća ne bi smjela biti, a da nije pretplatnik toga lista. Tada je zamolio za prilog u korist toga lista, čemu su se prisutne rado odazvale sa svojim prilozima i šta više mnoge su žalile što nisu prije o tome obaviještene, jer bi inače mnogo više dale.

Nakon predavanja, koje je ostavilo jak utisak, otpočelo je sa učenjem Mevluda, koji je također najpomnije slušan i cijelo vrime praćen suzama, jer je to prisutnima bilo prvi puta čuti kako njihove kćerke sa svojim lijepim glasovima uče arapske ilahije i pojedine stihove iz Bašagićevog Mevluda, kao i samo recitovanje istog Mevluda, kojeg je recitovao Hamdija Stočanin, student prava. Mevlud je održan u Kuršumliji džamiji poslije podne namaza, koja je iako tako velika, bila dupke puna. Po završetku Mevluda ženama je podijeljeno šerbe, a djeci bonboni i tom prilikom mnoge su se zahvalile na tako lijepoj priredbi, šta više zamolile su, da se ovo više puta priredi i drugim danima.

Pošto je iz tehničkih razloga bilo nemoguće istoga dana i za muške održati Mevlud, stoga je taj Mevlud odgođen za petak, jer je svakako poželjno, da što više bude učesnika, a naročito sa sela. Radi toga je baš i izabran taj dan (petak), jer petkom sva obližnja sela dođu u Maglaj. Pa je tako u petak dne 3. IV. 1942. u Kuršumliji džamiji, poslije džume namaza, prvo održao opširno predavanje Hasan ef. Avdić, koje je bilo protkano sa Božijim i Muhamedovim a. s. riječima, a koje su prisutni sa najvećim interesovanjem saslušali. Na kraju predavanja objasnio je rad El-Hidaje i samu njezinu ulogu u svako doba vremena kao i sada. Ostvarenje njezinih ciljeva provodi se putem njezinog lista El-Hidaje. Zamolio je prisutne, da što više prate taj list i da budu pretplatnici toga lista. Zatim je apelirao na prisutne za prilog u korist toga lista, kako bi isti mogao u što većem broju izlaziti i da bi na takav način osim redovitih pretplatnika mogao se jedan izvjestan broj toga lista podijeliti besplatno, kako siromašnim muslimanima, tako, naročito među muhadžirima. Prisutni su te prijedloge ozbiljno shvatili, te su i svoje priloge dali.

Radi starog običaja nakon predavanja džem. imam Mustafa ef. Pirkić proučio je jedan odlomak iz Mevluda na turskom jeziku, a potom je omladina muslimanskog kluba, među kojima je bio dobar dio đaka srednjih škola otpočela sa učenjem Bašagića Mevluda. Po završenom mevludu, odraslima je podijeljeno šerbe, a djecima bonboni.

Prilog u korist lista El-Hidaje što od muških što od ženskih, na čisto iznosi 1.000.— Kuna, na čemu se ovom prilikom najtoplije zahvaljuje.

Maglaj, 12. svibnja 1942.

Krzić Sulejman, uč. Šer. gimnazije.

Nekrolog Mustafi ef. Pirkiću, Glasnik VIS u FNRJ, 1959. godine.

MERHUM MUSTAFA EF. PIRKIĆ

Dana 11. juna 1959. godine preminuo je Mustafa ef. Pirkić, dugogodišnji mualim i imam glavne džamije “Kuršumlije” u Maglaju. Njegovom smrću građani Maglaja gube iz svoje sredine jednog agilnog radnika na polju vjersko-prosvjetnog rada i moralnog uzdizanja, uzornog alima, vrlog domaćina i komšiju.

Mustafa ef. je rođen 1871 godine u Konjicu. Potiče iz ugledne porodice Pirkića, u kojoj je stekao osnovno vjersko i dobro građansko vaspitanje. Po završetku škole “Darul mualimin” 1895. otpočeo je da službuje po raznim mjestima Bosne i Hercegovine kao mualim, pa je tako službovao u Jablanici, Bileći, Prnjavoru i Maglaju. Najveći dio u svojoj aktivnosti Mustafa ef. je proveo na službi u Maglaju, radeći neprekidno od 1922 godine do svoje smrti. Za to vrijeme ostavio je iza sebe niz generacija kojima je dao osnovno moralno i vjersko vaspitanje. I ako je po svojim godinama pripadao starijim generacijama, duhom je bio svjež i napredan. U svom radu Mustafa ef. je uvijek primjenjivao savremene i moderne metode rada, pa se zbog toga često znao zamjeriti pojedinim konzervativnim elementima. Mlađim generacijama ostaće u sjećanju da je Mustafa ef. bio prvi koji je još za vrijeme stare Jugoslavije shvatio potrebu organizacije proslave Mevluda na našem jeziku, pa je omogućio i sam učestvovao u izvođenju Bešagićevog mevluda u “Kuršumliji” džamiji u Maglaju. To je bio za ono vrijeme napredan gest, jer se dotada davao Mevlud ili na turskom jeziku ili stari Mevlud pisan nerazumljivim riječnikom.

On se posebno isticao svojim patriotizmom i tolerantnošću jer je uvijek u svojim vazovima isticao ljubav prema domovini i saradnji sa građanima drugih vjeroispovjesti čime se svrstao u red savremenih i naprednih građana. Mustafa ef. je znao kombinirati fizički i intelektualni rad, što je također bilo simpatično. On se čak i pod same dane starosti isticao svojim radom u bašti, pa je njegova bašta uvijek bila najbolja u okolici. Takvim svojim radom Mustafa ef. je stekao kod građana Maglaja i okolice veliko poštovanje i simpatije, što je došlo do izražaja i prilikom njegova pogreba. Njegova dženaza, u kojoj su učestvovali građani raznih vjeroispovjesti i ubjeđenja, ostaće dugo u sjećanju. U znak zahvalnosti za takav njegov rad, nadležni vjerski organi u Maglaju odlučili su da se posmrtni ostaci Mustafe ef. sahrane u harem “Kuršumlije” džamije što je i učinjeno.

Rahmetullahi alejhi!

Ibrahim Hasić, imam Kuršumlije džamije.

Članak objavljen u Glasniku VIS u FNRJ, 1959. godine.