Arhive oznaka: Mehmed Hadžalić

Dokument od 14. 09. 1907. godine u kojem se spominje hafiz Mehmed ef. Hadžalić sin H. Sulejmana

Dokument od 14. 09. 1907. u kojem se spominje hafiz Mehmed ef. Hadžalić umrlog H. Sulejmana.

U knjizi “Maglaj na tragovima prošlosti” Adina Ljuce, na strani 219, u vezi sa nekom vakufnamom iz 1910. g. koja se nalazi u Arhivu GHB biblioteke, spominje se Hadžialić? H. šejh Sulejman. Moguće da je to otac Mehmedov. Bila je to čini se učena ulemanska porodica sa tradicijom, o kojoj se nažalost ništa ne zna. Hadži Alija Hadžialić bio je općinski zastupnik 1893, 1896. i 1897. godine. (*)

Katastarska čestica o kojoj je riječ u ovom dokumentu je 2204. To bi mogla biti ona “bašča zvana kod kuće” koja je 1893. pripala Mehmedu Gračiću. Da li je hafiz Hadžalić bašču kupio ili naslijedio ili dobio kao miraz?

U knjizi “Hafizi u BiH u posljednjih sto pedeset godina (1860-2010)” autora Hfz. dr. Fadila Fazlića na strani 451, spomenut je hafiz Hadžialić:

Hafiz MEHMED-ef. HADŽIALIĆ – uputio je molbu Zemaljskoj vakufskoj komisiji u Sarajevu 1887. godine, moleći da bude postavljen za imama u Maglaju. Dekret o postavljenju je izdat 1888. godine. (Arhiv Zemaljske vakufske komisije, GHB u Sarajevu, kutija 16., spis 729. i 42., spis 550.)

Nažalost nije naveden podatak u kojoj džamiji je bio imam. Ako je to Kuršumlija, onda bi hafiz Hadž(i)alić mogao biti prethodnik Mustafa ef. Pirkića koji je tu službu vršio 43 godine, do preseljenja na ahiret 1959. godine. (Jusufbašić, Omerović – Gradski džemat Maglaja…)

U to vrijeme bio je još jedan hafiz u Maglaju, Hfz. Esad ef. Ibrahimefendić. Zabilježeno je da je bio član Kotarske vakufske komisije u godinama 1908. i 1909.  Na stranici Medžlisa IZ Maglaj nalazi se podatak da je Esad ef. bio posljednji stalni imam u Sukijji džamiji i da je tu službu obavljao do iza Prvog svj. rata.

http://medzlismaglaj.weebly.com/d382emati.html

On je također spomenut u navedenoj knjizi:

Hafiz ESAD-ef. IBRAHIMEFENDIĆ

Godine 1909. bio je član Kotarsko-vakufske komisije u Maglaju, a predsjednik je tada bio Ibrahim-ef. Kadić, šerijatski sudija. (Bošnjak, 1909., str.91.)

Skupa sa već navedena dva, u poglavlju pod naslovom MAGLAJ, dati su podaci za još dva imena iz prve polovine 20. stoljeća, sa časnom titulom Hafiza:

Hafiz EMIN-ef. IBILIĆ

Rođen je u Maglaju. Hifz je završio u pedesetoj godini života. Radio je kao vjeroučitelj u Vakufskom muškom sirotištu u Sarajevu, a potom je obavljao imamsku dužnost u Ševarlijama kod Maglaja. Odlukom Ulema-medžlisa od 16. novembra 1933. godine premješten je za imama u Bosanski Brod, gdje je uz imamske obaveze, nekoliko mjeseci honorarno predavao vjeronauku u Državnoj osnovnoj školi. Preselio je na Ahiret u Bosanskome Brodu 06. aprila 1934. godine gdje je i ukopan. (Hafizi u Sarajevu, o.c. str. 27.; Glasnik IVZ 1934., br. 3., str.182-183.)

Hafiz FEHIM-ef. RIZVIĆ

Živio je u prvoj polovini 20. stoljeća. Imamsku dužnost obavljao je u Bosanskome Brodu. Odlukom Ulema-medžlisa od 16. novembra 1933. godine, premješten je na dužnost imama u Ševarlije kod Maglaja. U isto vrijeme preuzeo je i dužnost honorarnog vjeroučitelja u Državnoj osnovnoj školi u Ševarlijama. (Glasnik IVZ 1934., br. 3., str.182-183.)