Arhive oznaka: Ljubica Krečo

Nekoliko članaka objavljenih u Sarajevskom dnevniku iz novembra 1945. o događanjima i aktivnostima u Maglaju tih dana

Najveće slavlje koje je zapamtio Maglaj

Izbori u Maglaju protekli su u spontanim manifestacijama cjelokupnog građanstva

Maglaj, 12 novembar. I Maglaj, zajedno sa ostalim mjestima, danas slavi najveći praznik naših

naroda. Sinoć je omladina, uz veliko učešće građanstva, priredila na ulicama Maglaja veličanstvenu bakljadu u čast prvih slobodnih izbora. A jutros rano stanovnici Maglaja, koji je osvanuo iskićen zastavama i zelenilom, spuštali su se iz gornjih mahala i pristizali na birališta.. Ispred ulaza u birališta redali su se dugi nizovi ljudi, žena, omladine. Zgrade su iskićene cvijećem, serdžadama, plakatima i slikama narodnih prvoboraca. Slike maršala Tita okićene su svježim cvijećem. Sve je u nekom svečanom prazničkom raspoloženju. Ljudi izlaze veseli iz birališta, stežu jedan drugome ruku i čestitaju

– Da nam je sretna Republika! Stariji blagosiljaju, omladina kliče i pjeva. I najmlađi su tu kod birališta, istina pomalo tužni što ne mogu glasati za svog najmilijeg druga i učitelja – maršala Tita. Maglaj je glasao listom, skoro 100 posto za listu Narodnog fronta.

– Neću valjda glasati za onu »ćoravu kutiju«, što sam došao nego da glasam za onoga za koga sam se borio – kaže Nedjeljko Todorović, radnik iz Maglaja. On radi u Zenici, ali je sinoć, zajedno sa mnogim drugim, došao da glasa za Narodni front.

Na birališta u Maglaju dolazili su i bolesni. Majka maglajskog prvoborca Ibrišima Obralića, bolesna i slaba, došla je na glasanje uz pomoć svojih komšinica. Kad su joj na biralištu objasnili da treba potajno ubaciti kuglicu u kutiju, ona je odgovorila:

– E, djeco moja, prođite sе vi toga. Ne govorim ja potajno ni da mi je dijete junački poginulo 1942 godine na bojnom polju, pa beli neću ni sada potajno da glasam. Pokažite vi meni koja je Titova kutija, jer ja samo za njega znam…

Ulicama Maglaja tokom čitavog dana igraju se kola i razliježu borbene pjesme. Maglaj se raduje istorijskom narodnom prazniku. Maglaj je dostojno izvršio svoiu dužnost, jer su svi glasači Maglaja glasali za Narodni front, za Tita i Republiku. – O. Z. Mirov

Sarajevski dnevnik 13. 11. 1945.

Obnova velikog mosta u Maglaju

Maglaj, 16 novembar.

Prilikom bjekstva ispred Jugoslovenske armije okupator je porušio i veliki most na cesti Zenica – Doboj preko rijeke Bosne u Maglaju. Narodne vlasti izgradile su odmah provizorni most, preko koojeg se obavlja saobraćaj. Sada je Narodna vlada donijela odluku da se obnovi veliki željezni most.

Most prekoo Bosne u Maglaju, koji je izgrađen 1910. godine, bio je dug 156 m, i to u dva raspona po 78 m. Most je razoren eksplozivom na dva mjesta. S jedne strane pao je u vodu, a s druge strane konstrukcija je pala više na obalu. Obnova mosta izvršiće se na taj način da će porušena konstrukcija biti podignuta iz vode, a svi oštećeni dijelovi biće demontirani. Fabrika vagona u Slav. Brodu izradiće sve potrebne dijelove i ugraditi ih u konstrukciju, koja će biti nanovo postavljena. Za dizanje razorene konstrukcije predviđeno je 440 radnih dana. Sada se vrše sve predradnje. Drvena građa za podizanje pomoćne skele već je naručena. Sami radovi počeće za desetak dana.

JESENJA SJETVA U MAGLAJSKOM SREZU

Maglaj, 16 novembar.

U maglajskom srezu je ove godine vrlo rano otpočela jesenja sjetva. Vrijeme je bilo pogodno za rad, i omogućilo da se zasiju velike količine ozime pšenice. I zbilja, stariji ljudi ne pamte da se ikad tolikoo pšenice zasijalo u maglajskom srezu. Samo jedan zemljoradnik Ibro Fetić-Berbić zasijao je oko 1000 kg pšenice. To je najbolji dokaz kako je ovaj kraj shvatio važnost ovogodišnje sjetve, koja će igrati veliku ulogu u ishrani našeg stanovništva. – Z. S.

Sarajevski dnevnik 17. 11. 1945.

SKUPŠTINA CRVENOG KRSTA U MAGLAJU

Maglaj, 22 novembar.

U maloj Sali Doma kulture održana je skupština Crvenog Krsta. Nakon izlaganja zadataka koji danas stoje pred odborom Crvenog Krsta, prešlo se na biranje nove uprave.U upravu su izabrani slijedeći: Savo Momirović, pretsjednik, Čejvan Ibrahim, potpretsjednik, Duško Maksimović, sekretar i Ljubica Krečo, ekonom. U nadzorni odbor ušli su dr. Ceculić, Šahza Lokmić i Ibrahim Krzić.

Sarajevski dnevnik 23. 11. 1945.