Arhive oznaka: Ibrahim Čejvan

Nekoliko članaka objavljenih u Sarajevskom dnevniku početkom 1946. vezanih za kažnjavanje “špekulanata” i oduzimanja imovine

Suđenje špekulantima u Maglaju

Maglaj, 15 januar. Na Sreskom sudu u Maglaju radi špekulacije kažnjeni su: Husein Mulalić na tri mjeseca prisilnog rada sa lišenjem slobode i 10.000 dinara globe radi toga što je prodavao karbit iznad određene cijene, Dželal Smailagić na 5 mjeseci prisilnog rada sa lišenjem slobode, te sa 10 hiljada dinara globe što je skuplje prodavao kožu od određene cijene i Osman Obralić na 3 mjeseca prisilnog rada i 8.000 dinara globe što je skuplje od određene cijene prodao kantu.

(S. dnevnik, 16. 1. 1946)

KONFERENCIJA PRISUDITELJA U MAGLAJU

Maglaj, 23 januar. Danas je održana konferencija prisuditelja Sreskog narodnog suda u Maglaju. Konferencija je sazvana u svrhu upoznavanja prisuditelja sa njihvim zadacima i dužnostima, a najviše po pitanju upoznavanja zakona o pekulaciji i sabotaži.

U preunoj dvorani Sreskog narodnog suda potpretsjednik suda, drug Mehmed Kozić upoznao je prisutne sa zadacima i dužnostima prisuditelja. Zatim su prerađene neke najvažnije tačke Ustava. Kao zadnja i najvažnija tačka ovog savjetovanja bilo je upoznavanje sa Zakonom o špekulaciji i privrednoj sabotaži. Referent je podvukao zadatke svih prisuditelja u zalaganju za poboljšanje ekonomskih prilika u maglajskom srezu. Isto tako istakao je važnost u aktiviranju i upoznavanju širokih narodnih masa, a naročito seoskih u borbi protiv špekulacije. Prisutni su izlaganje saslušali sa velikom pažnjom.

(S. dnevnik, 24. 1. 1946)

Suđenje špekulantima u Maglaju

UPRAVA RADNIČKO-NAMJEŠTENIČKE ZADRUGE RIJEŠENA JE KRIVNJE

Maglaj, 28 januar. Pred Sreskom narodnim sudom u Maglaju vodila se vrlo interesantna rasprava po Zakonu osuzbijanju špekulacije i privredne sabotaže. Odgovarala je uprava Radničko-namješteničke zadruge u Maglaju protiv koje je podnio prijavu referent za suzbijanje cijena pri Sreskom narodnom odboru. Na ranijem suđenju sud je donio odluku kojom se urava zadruge oslobađa krivnje, ali je sudski postupak ponovo poveden na zahtjev Javnog tužioca za okrug Doboj. Prijava tereti upravu zadruge da je prodavala šećer, kafu i bonbone po višim cijenama nego što su odobrene.

Iz saslušanja i pretresa, koji je vođen u Sreskom narodnom sudu u prisustvu građanstva pretreseni su svi detalji u vezi sa ovim postupkom. Iz saslušanja članova uprave zadruge i priloženih dokaza sud je došao do uvjerenja da uprava Radničko-namješteničke zadruge nije kriva i riješio je krivnje. Iz priloženih dokaza uprave zadruge vidljivo je teško stanje zadruge u njenom formiranju, zatim poslovanje bez zarade u čemu se zadruga rukovodila odredbom Ministarstva trgovine i snabdijevanja Narodne vlade B. i H. po kojoj zadruga ima pravo na zaračunavanje bruto zarade od 15 posto što ona nije zarađivala ni onda kada je robu skuplje prodavala. Pored toga zadruga je imala po izjavi uprave i velike režijske troškove kod prebacivanja žitarica i soli – zbog toga što u mjestu nema mosta te je povišenjem cijena na bonbonima kao luksuznom artiklu nadoknadila štetu izazvanu skupim prenosom žitarica i soli.

Izvidni postupak sud je vodio 3 sata, pretresavši sve momente, koji bi mogli osvijetliti pravedno donošenje presude, te je po vijećanju suda uprava zadruge riješena krivnje. Pored toga pred sudom za suzbijanje špekulacije i nedopuštene trgovine vođeno je više rasprava, te su donešene i osude. Tako je osuđen opančar Hasanić Husein na 1 mjesec prisilnog rada sa lišenjem slobode i oduzimanjem cjelokupne zaplijenjene robe zato što je skuplje prodavao opanke; Terzimehić Sejfulah na 5.000 dinara novčane kazne zato što je kupovao sapun preko maksimirane cijene; Ibrahim Mulamehić na 3 mjeseca prisilnog rada sa lišenjem slobode zbog toga što je skuplje prodavao sita; Hamdo Agić na 3000 dinara novčane kazne radi skuplje prodanog konca. – Z. S.

(S. dnevnik, 29. 1. 1946)

SUĐENJE ŠPEKULANTIMA U MAGLAJU

Maglaj, 5 februar. Pred narodnim sudom u Maglaju održano je suđenje po Zakonu o nedopuštenoj špekulaciji i privrednoj sabotaži sekretaru i poslovođi Zemljoradničke zadruge Maglaj-grad, radi toga što je u toj zadruzi prodana roba skuplje od određene cijene.

U toj zadruzi prodane su dvije polovne haljine po 150 dinara mjesto po 80, koliko su bile procijenjene.

Sekretar zadruge Naim Mehinagić brani se da kod razvrstavanja robu nije mogao pravilno ocijeniti. Poslovođa zadruge Aziz Omersoftić veli da je robu primio bez zaduženja, a po cijeniku kojeg je izdao ONO cijena štofanoj haljini je 150 dinara. – Nakon ispitivanja svjedoka sud je proglasio krivim oba optužena, pa je kaznio Naima Mehinagića sa 6 mjeseci prinudnog rada, a Aziza Omersoftića sa 4 mjeseca prinudnog rada i novčanom kaznom od 8000 dinara. – Z. S.

(S. dnevnik, 6. 2. 1946)

SUĐENJE ŠPEKULANTIMA U MAGLAJU

Maglaj, 6 februar. Pred Sreskim sudom u Maglaju održano je nekoliko pretresa po suzbijanju nedopuštene trgovine. Obnovljen je postupak protiv Husejna Mulalića, trgovca iz Maglaja, koji je bio ranije kažnjen radi skuplje prodavanog karbita po cijeni od 25-30 dinara. Sud je donio zaključak da je imenovani kriv, a i on sam krivnju priznaje, te ga osudio na tri mjeseca prisilnog rada i 18.000 dinara globe. Zatim je donesena presuda Idrizu Kadribašiću, cipelaru iz Maglaja, koji je prodavao ženske cipele po 1800 dinara. Sud ga je osudio na tri mjeseca prinudnog rada, uzevši u obzir vrlo siromašno stanje osuđenog. Kupci cipela Teodora Stojanović i Mara Vasić kažnjene su sa po 500 dinara novčane kazne radi toga što su kupile robu po nedozvoljenim cijenama, a o tome nisu izvijestile narodne vlasti.

PRETRES RATNOM DOBITNIKU U MAGLAJU

Maglaj, 6 februar. Pred komisijom za ratnu dobit pri Sreskom sudu u Maglaju održana je rasprava po utvrđivanju ratne dobiti Hajdaru Arifagiću iz Maglaja. Po završenom pretresu komisija je donijela odluku kojom se Arifagić Hajdar iz Maglaja proglašuje ratnim dobitnikom zato što je kao državni službenik obavljao razne trgovačke poslove za vrijeme okupatorske uprave i na taj način postigao dobit u vrijednosti od 173.545 dinara, a u vremenu od 6 IV 1941 do 16 IV 1946 godine. Za vrijeme bivše Jugoslavije do 6 IV 1941 god. imao je nepokretnog imetka samo u vrijednosti od Din 2.800.- i svoje mjesečne prinadležnosti. Navedeni ratni dobitnik koristio je za vrijeme okupacije svoj privilegovani položaj, te je zgrnio toliku dobit da je podigao za sebe novu kuću za stanovanje, zatim počeo podizati još jednu zgradu, i kupio zemljište zvano “Borje” na kojem je podigao ljetnikovac. Pored naprijed navedene ratne dobiti pomenuti je nabavio raznog građevinskog materijala u većoj količini. Obzirom na izloženo, a pošto je ustanovljena ratna dobit, sud je donio odluku kojom se oduzimaju nekretnine ustanovljene da su nabavljene iz sredstava ratne dobiti kao i građevinski materijal, sve u iznosu od 173.545 dinara. – Z. S.

(S. dnevnik, 7. 2. 1946)

ZEMLJORADNIK – TRGOVAC TERZIMEHIĆ I NJEGOV ORTAK NA AGRARNOJ RASPRAVI U MAGLAJU POKUŠALI SU DA IZIGRAJU ZAKON O AGRARNOJ REFORMI

Maglaj, 7 april. Uz veliko interesovanje građanstva ovdje je održana agrarna rasprava Nazifu Terzimehiću. Nazif Terzimehić ukupno posjeduje 82 dunuma i 127kv. metara zemlje, te s njim živi i njegova sestrična koja posjeduje 20 dunuma zemlje. Terzimehić je po zanimanju trgovac. On je radio i danas radi u zajednici sa trgovcem Čejvan Ibrahimom iz Maglaja. Pored zemlje posjeduje i 2 kuće. Na raspravi Terzimehić je uporno dokazivao da je zemljoradnik.

Pretstavnik agrarnih interesenata Osman Idrizović daje svoj iskaz. On kaže: “Ovaj se nije ni javio da pada pod udar agrarne reforme. Bavio se stalno trgovinom”. Drugi agrarni interesenti kažu da je Terzimehić nedavno osuđen zbog špekulacije.

Žena Nazifova izjavljuje da je njihovo glavno zanimanje zemljoradnja i bijesno napada pretstavnika agrarnih interesenata. Na izjavu agrarnih interesenata koji su dokazali da je Terzimehić nezemljoradnik javio se Čejvan Ibrahim Terzimehićev ortak koji je počeo dokazivati da je Terzimehić zemljoradnik.

Poslije vijećanja komisija je donijela odluku kojom se Nazif Terzimehić proglašava nezemljoradnikom te mu se oduzima po zakonu sav višak zemlje u zemljišni fond. Z. S.

(S. dnevnik, 8. 4. 1946)

Nekoliko članaka objavljenih u Sarajevskom dnevniku iz novembra 1945. o događanjima i aktivnostima u Maglaju tih dana

Najveće slavlje koje je zapamtio Maglaj

Izbori u Maglaju protekli su u spontanim manifestacijama cjelokupnog građanstva

Maglaj, 12 novembar. I Maglaj, zajedno sa ostalim mjestima, danas slavi najveći praznik naših

naroda. Sinoć je omladina, uz veliko učešće građanstva, priredila na ulicama Maglaja veličanstvenu bakljadu u čast prvih slobodnih izbora. A jutros rano stanovnici Maglaja, koji je osvanuo iskićen zastavama i zelenilom, spuštali su se iz gornjih mahala i pristizali na birališta.. Ispred ulaza u birališta redali su se dugi nizovi ljudi, žena, omladine. Zgrade su iskićene cvijećem, serdžadama, plakatima i slikama narodnih prvoboraca. Slike maršala Tita okićene su svježim cvijećem. Sve je u nekom svečanom prazničkom raspoloženju. Ljudi izlaze veseli iz birališta, stežu jedan drugome ruku i čestitaju

– Da nam je sretna Republika! Stariji blagosiljaju, omladina kliče i pjeva. I najmlađi su tu kod birališta, istina pomalo tužni što ne mogu glasati za svog najmilijeg druga i učitelja – maršala Tita. Maglaj je glasao listom, skoro 100 posto za listu Narodnog fronta.

– Neću valjda glasati za onu »ćoravu kutiju«, što sam došao nego da glasam za onoga za koga sam se borio – kaže Nedjeljko Todorović, radnik iz Maglaja. On radi u Zenici, ali je sinoć, zajedno sa mnogim drugim, došao da glasa za Narodni front.

Na birališta u Maglaju dolazili su i bolesni. Majka maglajskog prvoborca Ibrišima Obralića, bolesna i slaba, došla je na glasanje uz pomoć svojih komšinica. Kad su joj na biralištu objasnili da treba potajno ubaciti kuglicu u kutiju, ona je odgovorila:

– E, djeco moja, prođite sе vi toga. Ne govorim ja potajno ni da mi je dijete junački poginulo 1942 godine na bojnom polju, pa beli neću ni sada potajno da glasam. Pokažite vi meni koja je Titova kutija, jer ja samo za njega znam…

Ulicama Maglaja tokom čitavog dana igraju se kola i razliježu borbene pjesme. Maglaj se raduje istorijskom narodnom prazniku. Maglaj je dostojno izvršio svoiu dužnost, jer su svi glasači Maglaja glasali za Narodni front, za Tita i Republiku. – O. Z. Mirov

Sarajevski dnevnik 13. 11. 1945.

Obnova velikog mosta u Maglaju

Maglaj, 16 novembar.

Prilikom bjekstva ispred Jugoslovenske armije okupator je porušio i veliki most na cesti Zenica – Doboj preko rijeke Bosne u Maglaju. Narodne vlasti izgradile su odmah provizorni most, preko koojeg se obavlja saobraćaj. Sada je Narodna vlada donijela odluku da se obnovi veliki željezni most.

Most prekoo Bosne u Maglaju, koji je izgrađen 1910. godine, bio je dug 156 m, i to u dva raspona po 78 m. Most je razoren eksplozivom na dva mjesta. S jedne strane pao je u vodu, a s druge strane konstrukcija je pala više na obalu. Obnova mosta izvršiće se na taj način da će porušena konstrukcija biti podignuta iz vode, a svi oštećeni dijelovi biće demontirani. Fabrika vagona u Slav. Brodu izradiće sve potrebne dijelove i ugraditi ih u konstrukciju, koja će biti nanovo postavljena. Za dizanje razorene konstrukcije predviđeno je 440 radnih dana. Sada se vrše sve predradnje. Drvena građa za podizanje pomoćne skele već je naručena. Sami radovi počeće za desetak dana.

JESENJA SJETVA U MAGLAJSKOM SREZU

Maglaj, 16 novembar.

U maglajskom srezu je ove godine vrlo rano otpočela jesenja sjetva. Vrijeme je bilo pogodno za rad, i omogućilo da se zasiju velike količine ozime pšenice. I zbilja, stariji ljudi ne pamte da se ikad tolikoo pšenice zasijalo u maglajskom srezu. Samo jedan zemljoradnik Ibro Fetić-Berbić zasijao je oko 1000 kg pšenice. To je najbolji dokaz kako je ovaj kraj shvatio važnost ovogodišnje sjetve, koja će igrati veliku ulogu u ishrani našeg stanovništva. – Z. S.

Sarajevski dnevnik 17. 11. 1945.

SKUPŠTINA CRVENOG KRSTA U MAGLAJU

Maglaj, 22 novembar.

U maloj Sali Doma kulture održana je skupština Crvenog Krsta. Nakon izlaganja zadataka koji danas stoje pred odborom Crvenog Krsta, prešlo se na biranje nove uprave.U upravu su izabrani slijedeći: Savo Momirović, pretsjednik, Čejvan Ibrahim, potpretsjednik, Duško Maksimović, sekretar i Ljubica Krečo, ekonom. U nadzorni odbor ušli su dr. Ceculić, Šahza Lokmić i Ibrahim Krzić.

Sarajevski dnevnik 23. 11. 1945.

Jugoslavenski list 1. 10. 1935. Formiranje JRZ u Maglaju

ORGANIZACIJA JRZ U MAGLAJU

Maglaj, 30 septembra.

Inicijativom Osmanbega Muratbašića narodnog poslanika izvršen je upis u JRZ. Izabran je i odbor JRZ u koji su ušli pretsjednik Osmanbeg Muratbegović, potpretsjednik dr. Mihajlo Simić, blagajnik Ibrahim Smajić, sekretar Hamzalija Smajlagić, odbornici Uzerbeg Uzejrbegović, Islam Lukačević, Sejfudin Terzimehić, Ibro Ruvić, Ibrahim (Čejvan?), Alija Mujanović, Mehmed Mašić, Mehmed Karabegović i Mehmed Lalić.

Jugoslavenski list, oktobar 1928. Kandidatske liste za općinske izbore.

Pošta iz Maglaja

MAGLAJSKA KANDIDATSKA LISTA RADIKALA, J. M. O. I ZEMLJORADNIKA

Maglaj, 2. oktobra.

Po nadležnoj vlasti je potvrđena gornja kandidatska lista za općinske izbore. Nosioc liste g. Uzeirbeg Uzeirbegović, bankar i veleposjednik, zatim Josif Simić, industrijalac, Spaso Gojković, trgovac, Osman Muradbašić, oblasni poslanik, Aleksa Jovanović, trgovac i oblasni poslanik, Mehmed Mulalić, trgovac, Began Karahusić, trgovac, Suljo Mehinagić, težak, Meho Bradarić, trgovac i ekonom, Mehmed Mašić, težak i Alija Mujanović, težak.

Sastavom gornje kandidatske liste, kako sam informisan, jako su ogorčeni zanatlije, pošto na listi nema ni jednog predstavnika zanatlija.

S. Mujezinović

(JL, 04. 10. 1928)

Pošta iz Maglaja

U OČEKIVANJU OPĆINSKIH IZBORA

Maglaj, 4. oktobra.

Poslije kandidatske liste J. M. O., Radikala i Zemljoradnika postavljena je i po nadležnoj

vlasti odobrena i građanska lista za općinske izbore. Nosioc liste g. Edhembeg H. Uzeirbegović, veleposjednik, zatim Ibrahim Krzić, sudski činovnik, Šahbeg Mulalić, potkivač, Ibrahim Čejvan, trgovac, Refik Smajlagić, težak, Hašim Mustabašić, težak, Gavro Simić, pekar, Ibro Ruvić, dunđer, Mujo Berbić, težak, Haso Bradarić, težak, Mahmut Terzimehić težak.

Prema tome predate su svega dvije liste, koje su i potvrđene za Maglaj-grad, dok za sela ostaje po sporazumu Radikala, J. M. O. i Zemljoradnika.

Za Maglaj-grad bio je sporazum između Radikala, J. M. O. i Zemljoradnika koji bi bili na dan izbora 28. oktobra o. g. izabrani ovako: J. M. O. 8 mandata, Radikali 2, Zemljoradnici 1. Ukupno 11 mandata.

Čim je predata prva kandidatska lista sporazumaša, istog časa nastao je pokret za građansku listu, koja je sastavljena i u zadnji čas kao druga predata. Za građansku listu postavlja se prognoza 2-8 mandata.

Prema tome postavlja se kao vrlo vjerojatna ova prognoza: J. M. O. 5 mandata, Građanska 3 mandata, Radikali 2 mandata, Zemljoradnici 1 mandat. Ukupno 11 mandata, koliko se i bira.

S. Mujezinović

(JL, 06. 10. 1928)

Nekoliko bilješki o hodži mekteba Nuri ef. Čejvanu koji se kasnije spominje kao hafiz

U listu “Bošnjak” iz 1899. godine, kao odgovor uredništva na dopis neimenovanog čitaoca iz Maglaja objavljen je ovaj tekst u kojem se spominje mekteb-hodža Nuri ef. Čejvan:

N N Maglaj.

Mi Vas čisto ne razumijemo. Neznamo šta Vas je ponukalo da sada, nakon godinu dana, falite vašeg bivšeg mekjteb-hodžu Nuri ef. Čejvana, koji je, kako i sami velite prije godinu dana otišo u Prnjavor. Doduše na kraju dopisa izražavate želju, da bi Vam opet spomenuti mekjtebi-hodža u Maglaj došo, ali za to Vam prosto stoji zamoliti tamošnju kotarsku vakufsku komisiju, neka se kod nadležnog mjesta zauzme da Vam se želja ispuni. Selam.

(Bošnjak 1899)

U “Bosanskom glasniku” za godinu 1900. Nuri ef. je naveden kao član Vakufske komisije u Prnjavoru. Uz njegovo ime je funkcija – muderis.

Ef. Čejvan se zaista ubrzo poslije toga vratio u Maglaj jer se u listu “Behar” 1903. spominje kao donator koji je dao novčani prilog za “Gajret” dobrotvorno društvo. Tu je već spomenut sa titulom hafiz.

U radu “Historijsko-geografska istraživanja Doboja” magistra Rusmira Djedovića objavljenom u Zborniku radova sa naučnog skupa Naslijeđe Doboja i okoline održanog 2014. godine nalaze se sljedeći podaci:

Sve do iza Prvog svjetskog rata ima kmetovskih selišta i u samom
Doboju. Takvo je kmetovsko selište Kokić u Šušnjarima. Krajem osmanskog
perioda je u vlasništvu familije Čejvana iz Prnjavora. Krajem 19. stoljeća
Mehmeda Čejvana iz Prnjavora a 1902. godine njegove djece, između ostalog i
hafiza Nurudin (Nurije) ef. Čejvana umrlog Mehmeda.

Hafiz Čejvan bio je aktivan u društvenom životu čaršije u periodu do I svjetskog rata. Njegovo ime se često spominje u humanitarnim akcijama i kao potpisnik peticija, a bio je član i funkcioner nekih udruženja kao što su Muslimansko-muallimsko društvo i Klub islamske omladine. Iza rata se više ne pojavljuje, što bi moglo značiti da je tih godina i umro.

S obzirom da je u Maglaju bila samo ta jedna obitelj, pretpostavka je da je trgovac Ibrahim Čejvan (1897-1966) sin hafiza Nuri ef. Na to ukazuje i činjenica da se Ibrahimov sin takođe zove Nurija (dobio ime po djedu). U jednom od prethodnih postova smo prenijeli članak iz 1939. o održavanju skupštine Muslimanskog pokopnog društva “Utjeha”, gdje se Ibrahim spominje kao predsjednik. Ostali njegovi sinovi prema nama dostupnim podacima su Asim (1930-1992), Rasim (1928-2020) te kćeri Vasva i Mensura.

ASIM ČEJVAN, VK bravar, poslovođa u Pogonu Konfekcije.

U Tvornici zaposlen od 20. maja 1954. godine.

Počeo sam 1954. godine kao KV bravar u Radionici, da bi nakon dvije godine prešao u Konfekciju na održavanje šivaćih strojeva. Te poslove sam radio do 1960. godine, od kada sam raspoređen na radno mjesto poslovođe.

Uvijek ću se sjećati onih trenutaka kada je proizveden prvi papir kolika je želja i interesovanje vladalo među nama radnicima. Mi metalci tada smo bili na okupu i danonoćno pratili rad strojeva, učili i otklanjali nedostatke. Isto tako kada su pravljene prve vreće za naše kupce bilo je pravo zadovoljstvo udovoljiti želji tih naših prvih kupaca. Mislim da smo ispunjavali te želje.

Mišljenja sam da je danas slaba saradnja između pogona. Pogon papira i naš Pogon trebali bi više sarađivati. Ukoliko bi se Pogon papira interesirao o kvalitetu proizvedenih vreća onda bi sigurno i kvalitet papira bio bolji. S druge strane smatram da mi moramo više posjećivati naše kupce i upoznavati se sa problemima koji nastaju kada koriste naše vreće. Obzirom da smo mi najveći proizvođač papira u Jugoslaviji, moramo se založiti da što više i preradimo tog papira, jer samo tako možemo konkurisati drugim proizvođačima papirne ambalaže. Osim toga smatram da bi bilo neophodno nabaviti još jednu Šlauh mašinu i mašinu za izradu dna da bi u sezoni mogli udovoljiti zahtjevu cementara odnosno potrošačima vreća. S druge strane, kada bi naš Pogon imao na raspolaganju jednog ekonomistu, rezultati poslovanja bili bi brže prikazani nego što je to danas praksa.

“Naši jubilarci” – “Natron” 29. 11. 1974.

Jugoslavenski list 1939. Izvještaj o održavanju glavnih skupština Dobrovoljne vatrogasne čete i Muslimanskog pokopnog društva “Utjeha”

GLAVNE SKUPŠTINE U MAGLAJU

Maglaj 4. marta.

Dobrovoljna vatrogasna četa u Maglaju održala je svoju glavnu skupštinu u vlastitim prostorijama kojoj su prisustvovali svi članovi. Nakon podnesenih izvještaja koje je skupština primila data je razrješnica starom upravnom i nadzornom odboru kojem je istekao mandat od 3 godine. Prešlo se na izbor nove uprave u koju su izabrani gg. predsjednik Sulejman Mujezinović, zapovjednik Džemal Mulić, podzapovjednik Mustafa Jusufbašić, sekretar Salim Mulalić, blagajnik Ibrahim Smajić, spremištar Žiga Kajzer, Meho Đonlić, Omer Bašić i Omer Ahmedbegović.

Za skupštinu vatrogasne zajednice u Banjaluci, kao delegat jednoglasno je izabran predsjednik Sulejman Mujezinović.

Muslimansko pokopno društvo »Utjeha«, održalo je svoju glavnu skupštinu kojoj je prisustvovao veliki broj članova. Predsjednik g. Ibrahim Čejvan otvorio je skupštinu, zahvalivši se prisutnim te i ovom prilikom objasnio prisutnima korist društva. Iznosi broj umrlih članova. Izvještaj tajnika i blagajnika podnio je Suljaga Numanović. Društvo broji 170 članova. Postignut je primitak din 10.688.40. Izdatak Din 3.422. Na uložnoj knjižici u Poštanskoj štedionici Din 7.500. Izabrana je nova uprava koja će se konstituisati na prvoj sjednici i to gg.: IbrahimČejvan, Muharem Bradarić, Hasan ef Hadžić, Suljaga Numanović, Mustafa Hodžić, Alija Mujanović, i Began Karahusić. Zamjenici: Mustafa Alibarjaktarović, Ibro Mrvoljak i Zajim Mehinagić. Nadzorni odbor gg.: Osman ef Muradbašić, Ibrahim ef Krzić i Mehmedali ef Smajlagić. Zamjenici gg.: Ibro Hodžić i Hazim Ustalić.

Gajret 1929. Izvjestaj sa glavne Skupstine Gajreta u Maglaju.

Glavna skupština Gajreta u Maglaju

20. avgusta 1929. u Muslimanskom Klubu, održana je glavna Skupština “Gajreta” u Maglaju, pod predsjedanjem g. Krzića.

Tačno u 9 sati predsjednik konstatuje da je skupštini pristupilo svega četiri člana. Obzirom na to predsjednik u smislu čl. 61 društvenih pravila skupštinu odgađa zа 10 sati danas kada će skupština i bez obzira na broj prisutnih članova stvarati valjane zaključke.

Skupština se nastavlja tačno u 10 sati. Prisutni slijedeći članovi: М. Krajinić, O. Omersoftić, М. Lokmić, N. Cvijanović, М Kadribašić, М. Terzimehić, S. Mujezinov, I. Smajić, М. Smajić i S. Musaefendić.

Predsjednik izvještava članove o radu društva prošle društvene godine i saopštava da je odbor u prošloj godini imao prihod od 6.620 Dinara, koja je svota u ukupnom iznosu poslana glavnom odboru Gajreta. Zatim predsjednik saopštava članovima promjenu društvenih pravilа u smislu kojih se drugačije biraju mjesni odbori, naime više lica, u koju svrhu je i današnja skupština sazvana.

Predsjednik saopštava dalje da odbor maglajski broji 59 članova od kojih 14 duguju članarinu za više od tri mjeseca. Ovi potonji u smislu člana 11. pravila nemogu se uzeti u obzir kao članovi društva pa predsjednik stavlja na volju prisutnim članovima: dali obzirom na društvo faktično ima samo 45 članova i dali treba zadržati i dalje mjesni odbor, ili staviti predlog glavnom odboru da za Maglaj imenuje povjereništvo.

Svi prisutni članovi jednoglasno predlažu da se u Maglaju održi odbor, a broj članova će sigurno porasti.

Predsjednik zatim stavlja na dnevni red izbor odbora.

Skupština prije izbora donosi zaključak da se primaju juridička lica (trgovačke firme) kao utemeljitelji ili dobrotvori društva, a da nemogu biti redoviti članovi.

Član Mehmedalija Lokmić predlaže u odbor slijedeću listu, prepuštajući da se izabrani među se konstituišu.

Upravni Mjesni Odbor:

1. Krajinić Muharem ef, 2. Krzić Ibrahim, 3. Dr. Džananović Izudin, 4. Čejvan Ibrahim, 5. Muradbašić Fadil, 6. Lokmić Mehmedalija, 7. Kadribašić Mustafa.

Nadzorni Odbor:

1. Smajić Mehmedalija, 2. Cvijanović Nikifor, 3. Omersoftić Aziz.

Zamjenici:

Mulalić Ahmet, Smajlagić Mehmedalija, Šečić Nurija, Musaefendić Salko i Terzimehić Sejfullah.

Skupština usvaja gornju listu jednoglasno.

Time bi dnevni red iscrpljen i zapisnik zaključen i potpisan.

Ibrahim Krzić v. r. Mehmedalija Smajlagić v. r.

O v e r a v a j u:

Ibrahim Čejvan v. r. i Mehmedalija Lokmić v. r.

Novi odbor kountituisao se ovako:

1. Predsjednik Krzić Ibrahim, 2. Podpredsjednik Krajinić Muharem ef, 3. Tajnik Lokmić Mehmedalija, 4. Blagajnik Čejvan Ibrahim, 5. Odbornici: Dr. Džananović Izudin, Muradbašić Fadil, Kadribašić Mustafa.

Nadzorni Odbor:

1. Predsjednik Smajić Mehmedalija, 2. Članovi: Omersoftić Aziz i Cvijanović Nikifor.

Odborski zamjenici:

Mulalić Ahmet, Smajlagić Mehmedalija, Šečić Nurija, Musaefendić Salko i Terzimehić Sejfulah.

Šaljući Vam prepis zapisnika o skupštini molimo Vas, da ovo uzmete na znanje.

Tajnik: Lokmić Mehmedalija Predsjednik: Krzić Ibrahim

Izvještaj iz Maglaja i sela Rujnica i Činovići o sakupljenim prilozima na Bajram – “Gajret”1930. godina

G. g. Ibrahim Čejvan i Mehmedalija Lokmić sakupiše pred džamijom Kuršumlijom na Bajram Din. 275.—;
Ibrahim Krzić i Mehmedalija Smajić pred čarsijskom džamijom Din. 205.—;
student prava Husein Lokmić pred Fazlipašom džamijom Din. 60.—;
Imam Arif eff. Parić iz sela Vikovića pred džamijom Din. 50.—;
Imam Halid eff. Zilkić iz sela Gostovića pred džamijom Din. 51.—;
Salih eff. Imamović iz sela Perovića pred džamijom Din. 213.—;
Salih eff. Imamović sakupio u selu Rujnici pred džamijom Din. 58.—;
Hasan eff. Ibrić sakupio u selu Činovići pred džamijom Din. 51.—;
Hašim eff. Aliefendić sakupio u selu Seoni pred džamijom Din. 34.—;
Sadik eff. Durmić sakupio u selu Potočanima pred džamijom Din. 28.—.
Prihod od Ramazanske tombole Din. 829.—; članarina za mjesec januar Din. 184.— ; članarina za mjesec februar Din. 189.—; članarina za mjesec mart Din. 300.—; za skupljeni i prodani kukuruz Din. 818.75—.
Kukuruz za Gajret i Muslimansko sirotište pokupiše g. g. Mehmedalija Smajlagić, vukufski mutevelija i Mehmedalija Lokmić, društveni sekretar, a darovaše slijedeća gospoda:
u selu Rujnici:
Hasan Hodžić 10kg kukuruza, Mustafa Hodžić 10kg kukuruza, Husein Selimović 5 кg kukuruza, Ibro Pašić 20 кg. kukuruza, Avdo Bačić 12 kg. kukuruza, Mehmed Bačić 5 kg. kukuruza, Meho Turković 6 kg. kukuruza, Ahmet Turković 10 kg. kukuruza, Mustafa Joldić 15 kg. kukuruza, Avdo Mehić 10 kg kukuruza, Salih Imamović 10 kg. kukuruza, Meho Turković 6 kg. kukuruza, Ahmet Turković 10 kg. kukuruza, Mustafa Avdić 5 kg. kukuruza, Alija Mujanović 10 kg. kukuruza,  Mehmed Frkatović u gotovu Din. 5—, Meho Frkatović u gotovu Din. 5.—, Salih Hodžić u gotovu Din. 10.—, Huso Frkatović 10 kg. kukuruza, Ibro Omerović 5 kg. kukuruza, Mehmed Ahmetović 10 kg. kukuruza, Mustafa Mehanović 15 kg. kukuruza, Mustafa Ahmić 20 kg. kukuruza, Husein Ahmetović 15 kg. kukuruza, Hasan Hodžić 5 kg. kukuruza, Mustafa Husanović 30 kg. kukuruza, Ramo Hodžić 5 kg. kukuruza, Fatima Hodžić 5 kg. kukuruza, Mehmed Frkatović 10 kg. kukuruza, Mehmed Hodžić 15 kg. kukuruza i u gotovu Din. 20.—, Оmer Hodžić Avdin 18 kg. kukuruza, Mustafa Hodžić 10 kg. ku­kuruza, Mustafa Modžić М. 5 kg. kukuruza, Suljo Hodžić Suljin 5 kg. kukuruza, Ahmo Ahmić 5 kg. kukuruza, Omer Kalabić Briše 15 kg. kukuruza, Rašid Sušić 9.50 kg. kukuruza, Osman Hodžić u gotovu Din. 15.—, Huso Kalabić u gotovu Din. 10.—, Emin Heldovac 10 kg. kukuruza, Suljo Kalabić 10 kg. kuku­ruza, Omer Kalabić Emina 10 kg. kukuruza, Emin Kalabić 10 kg. kukuruza, Hasan Kalabić 6 kg. kukuruza, Mašo Delić 5 kg. kukuruza, Hasan Joldić u gotovom Din. 5.—, Mustufa Joldić u gotovom Din. 6.—.
U Činoviću dadoše:
Emin Karahasanović 8 kg. kukuruza, Ađul Karahasanović 8 кg. kukuruza, Mustafa i Meho Karahasanović 8 kg. kukuruza, Abid Omerčić 12 kg. kuku­ruza i 5 kg. graha, Halil H. Hadžiefendić 10 kg. kukuruza, Meho Omerić 2 kg. kukuruza, Husein Omerić 5 kg. kukuruza, Ibrahim Н. Efendić 10 kg. kukuruza, Hasan Ibrić 5 kg. ku­kuruza, Omer Ibrić 5 kg. kukuruza, Emin Halilović 10 kg. kukuruza, Salih Halilović 5 kg. kukuruza, Hasan Halilović 10 kg. kukuruza, Ibro Halilović 10 kg. kukuruza, Ibro Ibrić 10 kg. kukuruza, Haso Dubravac 10 kg. kukuruza, Ibro Dubravac 10 kg. kukuruza, Adem Dubravac 10 kg. kukuruza, Meho Bešić u gotovu Din. 10.—, Mujo Žižak u gotovu Din. 10—, Dervo Hajdar 15 kg. kukuruza, Meho Hajdar 10 kg. kukuruza, Avdо Hajdar 10 kg. kukuruza, Mujo Musić 8 kg. kukuruza, Huso Mahovac 10 kg. kukuruza, Mustafa Mušić 10 kg. kuku­ruza, Ibro Avdušinović 10 kg. kukuruza, Osman Avdušinović 10 kg. kukuruza, Ibrahim Zlatić 10 kg. kukuruza, Jaralić Alija 10 kg. kukuruza, Hasan Omerović 5 kg. kukuruza, Mujo Коvačević 5 kg. kukuruza, Нasan Mrkaljević 5 kg. kukuruza, Salih Musić 5 kg. kukuruza, Brišo Mrkaljević 5 kg. kukuruza, Salko Avdušinović 5 kg. kukuruza, Mustafa Bošnjaković 10 kg. kukuruza, Suljo Joldić u gotovu Din. 15.—, X. X. u gotovu Din. 11.—.