Pravda 9. 6. 1927. Merhum Agan Arifagić iz Maglaja

Inna lillahi! Ovih dana promijenio je svijet u Maglaju ugledni građanin i starina Agan (Agić) Arifagić u svojoj 70. godini. Merhum Agan potječe iz ugledne starinske, nekad dobro poznate težačke kuće i prostrana gospodarskog naselja na lijevoj obali Bosne prama samom Maglaju kud je nekad vodila jedina cesta od Broda prama Sarajevu. S toga je otac mu merhum Arifaga, a i kuća mu, bili na daleko poznati sa svoga dočeka. Agić je jedan od sedam sinova te porodice i posljednji od njih završuje svoj život. Kako bijahu svi snažni i dobro razvijeni, odlikovahu se ne samo u svom teškom težačkom radu nego i u snazi i junaštvu te sudjelovahu uz okupaciju u bojevima protiv austrijske vojske, i mladi Agan, onda u naponu svoje mladenačke snage bijaše kasnije, kad Švabe zauzeše Maglaj prokazan, da se borio, i čak oklevetan, da je zaplijenio neku kasu vojske austrijske i on bi uhvaćen i strpan u zatvor zajedno sa još dvojicom sugrađana svojih i to Suljagom Beganovićem i Hadži – Suljagom Nenadovićem. Šta su sve pretrpili za vrijeme istrage kao i samog zatvora, znao je merhum Agan za svog života pripovijedati, da bi ga svak s interesom slušao. On bi najteže osuđen i odleža u Lepoglavi ravnih sedam godina, ma da sе nikad kod njega ne pronađoše ni kakvi novci ni kasa vojna, nego bi siromah osuđen na prostu denunciju onih, koji Švabu u zagrljaj dočekaše.

Merhum Agan ostavlja iza sebe kod građanstva svog rodnog mjesta lijepu uspomenu ugledna građanina i vrijedna težaka. Kao čvrst karakter neustrašivo on sudjelova u cijeloj našoj borbi za vakufsko – mearifsku autonomiju i isto tako bijaše od početka naše organizacije čvrst pristaša naš sve do svoje smrti.

Da ga dragi Bog obdari firdevsi-ala dženetom, a ucviljenoj porodici podijeli utjehu!

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah!

Em

Ovaj članak je vjerovatno napisao Edhem Mulabdić koji se često potpisivao inicijalima EM i objavio dosta bilješki o uglednim, poštovanim i zaslužnim maglajlijama koji bi preselili na ahiret u to vrijeme između dva svjetska rata. Merhum Agan bi mogao biti njegov dajdža, odn. brat njegove majke Nura-hanume. Alija Nametak je zabilježio pišući o Edhem efendijinim korijenima:

Mati Edhema Mulabdića Nura-hanuma, bila je najstarije od dvanaestero djece čuvenog Arif-age Bektaša, čiji je bio han s kućom i posjedom u zaleđu na lievoj strani Bosne prema Maglaju, gdje je početak sadašnjeg mosta, a cesta tu na lakat zaokreće uz Bosnu. Tu je Edhem u ranoj svojoj mladosti proveo dosta vremena dolazeći tamo često s majkom djedu i daidžama (ujacima), gdje mu je iza maglajske kaldrme bila ugodna promjena. Tu je imao prilike vidjeti puno prolaznika, stranih lica, raznih odiela, pa govora, koji su prolazili iz Hrvatske, Slavonije, Madžarske i Austrije preko Broda i Maglaja dalje u Sarajevo. Te svoje doživljaje često opisuje u svojim pripoviedkama.

Agan je dakle rođen oko 1857. što znači da je imao dvadesetak godina u vrijeme austrougarske okupacije 1878. Vjerovatno je bio jedan od mlađih braće i sestara s obzirom da posljednji od njih i umro, a Edhemova majka je bila najstarija. Ovdje se navodi da ih je bilo sedmorica braće, dok je ukupno Arifaga (prema Nametku) imao 12 djece, znači još pet kćeri je bilo. Za jednog brata znamo da se zvao Mehinaga, a taj podatak nalazimo u oglasu Sarajevskog lista od 1. 1. 1896. gdje se Mehinaga proglašava rasipnikom i daje pod starateljstvo brata Agana (u to vrijeme je Aganu oko 40 godina).

Agan je imao sinove Hajdara i Pašagu (1891-1970), te kćeri Hanifu ud. Smajlagić, Azizu ud. Spahić i Đulradu Međić.

“Sarajevski list” 04. 04. 1887. – Izrok, stečajna gromada Atifa Arapčića

Br. 899/gr.

280 1—1

Okružni sud u D. Tuzli odlukom od 19. marta 1887. br. 696 dozvolio je ovršnu dražbu nepokretnina spadajućih stečajnoj gromadi Atif age Arapčića trgovca u Maglaju i to:

1. Zemljište „Bara“ zvano u površini od 3 dana oranja zajedno sa na istom nalazećim se gospodarstvenim zgradama kao: jedne drvene kuće na jedan boj sa dvije sobe i kuhinjom a pri zemlji jednom štalom za 4 komada marve, zatim jednom štalom sa tavanom za žito u dvorištu i sa jednom šupom za kola, što je sve skupa glasom inventarske procjene vrijedno 600 for., a graniči:

od istoka zemljištem „Bara“ Atif age Arapčić, od sjevera Mustafe Tikendžića, a od juga putem u H šančiće.

2. Zemljište „Bara“ u površini od 2 dana oranja, u jednoj ogradi sa zemljištem pod 1, megju granicama:

od istoka Mahmud Bašić, od sjevera Atif Arapčić, od juga Mustafa Tikedžić, od zapada Atif Arapčić,

vrijedno 300 for.

3. Zemljište „Bara i Mehkota“ zvano, sa 5 kom. voćaka, u površini od 2 dana oranja, u ogradi sa

zemljištem pod 1. i 2., megju granicama:

od istoka Ibro Mečkić, od sjevera i juga Atif Arapčić, a od zapada Mahmud Hasanić,

vrijedno 300 for.

4. Oranica „Tuk“ zvana u ogradi sa gornjijem zemljištama a u granicama:

od istoka Arif aga Arapčić, od sjevera željeznica, od juga Mustafa Tikedžić a od zapada Atif Arapčić,

vrijedna 40 for.

6. Oranica „Tuk“ zvana, prije vlastnost Hanife Abidovića u površini od jedne četvri dana oranja megju granicama:

od istoka Atif Arapčić, od sjev. željeznica, od zapada i juga Atif Arapčić,

vrijedna 40 for.

6. Zemljište “Tuk” zvano, u ogradi sa gornjijem zemljištama kupljeno od Marije Krokorice, a u površini od po dana oranja, graniči:

od istoka Mahmud Hasanić, od sjevera željeznica, od juga Atif Arapčić, a od zapada rijeka Bosna,

vrijedno 60 for.

7. Zemljište „Donji Tuk“ sa onu stranu željeznice, u površini od 5 oka usjeva, i u granicama:

od istoka željeznica, od sjevera Salih Čičeklić i Hadži Hamid Gračo, od juga Atif Arapčić i od zapada rijeka Bosna,

vrijedno 20 for.

8. Oranica „Tuk“ kupljena od Hanife Abidovića u površini od 1 dan oranja, graniči:

od istoka željeznicom, od sjev. Mustafa Arnaut i Salih Čičeklić, od juga Sulje Mujanović, od zapada Hadži Hamid Gračo i Atif Arapčić,

vrijedna 100 for.

9. Oranica „Gurlovača“ u površini od 1 dan oranja, zasagjena mladim šljivama megju granicama:

od istoka Atif Arapčić, od sjevera Nuri beg Uzeirbegović, od juga Mahmud Bošić, od zapada cesta,

vrijedna 200 for.

10. Kosanica „Gurlovača donja“ ukosa oko 3000 oka sijena, zasagjena sa 8 kruškovih i jabukovih voćaka u granicama:

od istoka željeznica,

od sjev. Atif Arapčić, od juga Tikedžić i Hasanić, od zapada put,

vrijedna 500 for.

11. Oranica „Bara“ sa površinom od 1 dana oranja, graniči:

od istoka Fata Molića, od sjevera željeznica, od juga put, od zapada Fata Molića,

vrijedno 200 for.

12. Kosanica „Salimova“ sa 3 voćke zasagjena, godišnje nosi oko 1000 oka sijena, a graniči:

od istoka put, od sjevera Nazifa Idrizović, od juga potok, od zapada put,

vrijedna 200 for.

13. Jedna daskom pokrivena kuća pod brojem 212, na jedan sprat, nalazi se u srednjem stanju u mjestu Maglaju, prizemni dio je od kamena i pečene cigle, a prvi sprat od pletera sagragjen, te koja se sastoji prizemno iz jedne magaze a u prvom spratu iz 3 sobe, kuhinje i drveni stuba zajedno sa milćem na kom se nalazi jedna drvena štala, jedna košara i jedan hambar, milć sa zgradama graniči:

od istoka Suljo Hasanić, od sjevera put, od juga Alija Hasanić, od zapada Mustafa Smaić,

sve iskupa vrijedno 500 for.

14. Jedan prizemni magazin pod brojem 663 u Maglaju, kamenom sagragjen a daskom pokriven, u dva odjela razdijeljen bez svakog nuzgrednog zemljišta, nu uz koga se na sjevernoj strani nalazi nova, liticom srušena nadogradnja; graniči:

od istoka pećine (litice), od sjevera testa, od juga Smail Smailagić, od zapada Ibro Meškić,

vrijedan 800 for.

15. Jedna kuća pod br. 405 u Maglaju na jedan sprat, donji dio iste od kamena a gornji od pletera sagragjen, daskom pokrivena, sastojeća se iz trijuh soba, jestvenice i jedne kuhinje pri zemlji, zatim 4 sobe ijedne drvene stube u prvom spratu, zajedno sa štalom za 10 komada marve u dvorištu, nadalje sa milćem iza kuće na kom je jedan drveni hambar i 8 voćaka, koji zajedno sa zgradama graniči:

od istoka Mustafa Buljubašić, od sjevera put i voda Bosna, od juga Hadži Nenadović, od zapada ulica,

sve skupa vrijedno 3000 for.;

kao i javnu dražbu pokretnina stečajne mase Atifa Arapčića popisanih u inventaru od 28. decembra 1886. osim pokretnina pod stav. br. 8 do 12, zatim 58, 77,117,118 i 138 kao ijedne krave i troje goveda upisanih pod broj 140 koji su predmeti već iz slobodne ruke prodani.

Radi provođenja prodaje gorepomenutih nepokretnina odregjuje se u prostorijama ovog suda dražba dne 31. maja 1887. u utorak, u 10 sati pr. p. a la franca na kojoj će se sve ove nopokretnosti dati samo za ili iznad oglašene cijene, a ne prodaju li se tada, obrdržavaće se dne 2. jula 1887., u subotu u 10 sati prije podne drugi dražbeni rok na kojem će se nepokretnine i ispod procijenjene vrijednosti

prodati i to redom kako je u dražbenim uslovima navedeno.

Dražbeni uslovi mogu se kod ovog ili okružnog suda u D. Tuzli uviđiti.

Dražba gore pomenutih pokretnina obdržavaće se dne 16. aprila 1887. u subotu u 9 sati prije podne, u dućanu i magazi Atif age Arapčića u Maglaju.

Pozivlju se s toga svi oni vjerovnici, koji misle da imaju kakvo pravo na kupovninu od nepokretnina i koji nijesu o ovoj dražbi obavješteni, da to svoje pravo najkašnje prije svršetka rasprave o razdiobi odnosno upotrebi kupovnine kod ovog ili okružnog suda u D. Tuzli prijave jer u protivnom slučaju ne će se kod razdiobe kupovnine na njih obzir uzeti.

Najzad pozivlju se svi oni, koji hoće da dokažu prava vlastništva ili druga stvarna prava na nepokretnine koje se imaju prodati, da ne gledeći na to što nijesu dobili posebne obavijesti, imaju svoje tužbe za ova prava predati kroz dvije nedjelje počevši od pošljednjeg dana kada je izrok proglašen, jer će se inače bez obzira na ta njihova prava ovrha obavljati.

Kotarski ured kao sud

Maglaj, 1. aprila 1887.