Arhive oznaka: Hadži Hanuma Kapetanović

Bošnjak 1894. Dopis iz Maglaja u vezi s uspostavljanjem mektebi ibtidaije i dr,

Naši dopisi.

U Maglaju, početkom ramazana.

Cijenjeni gospodine uredniče! Odavna Vam se ne javih iz ovih krajeva, te mi evo istom sad ramazanska duga noć dade prilike, da Vam koješta priopćim.

Opće korisni i kulturni zaključak naše uleme tamo o našim mektebima istisnuo je lijep plod i ovamo na našoj površini u našoj varošici. Naš g. predstojnik sazvao je naše gragjane, te se vijećalo i o jednom mektebi ibtidaiji u nas. Plod ovog sastanka bijaše lijep: u svrhu podignuća jednog mektebi ibtidaije bje upisano od gragjanstva preko 400 for. dobrovoljnih priloga. Hvala g. predstojniku a i svjesnom gragjanstvu na tom zauzimanju.

No naša buduća mektebi ibtidaija ne će ni na ovome samo ostati. Evo čujmo: Vasi muhtar Mehaga Ćilimak iz Tuzle i nasljednici rahmetli Hadži Hanume Kapetanovićke uredili su, te na temelju njezine oporuke odredili sulusa godišnje oko 300 forinti u dobrotvorne svrhe. Od ovih 300 for. ići će pola hodži, koji će biti u budućoj mektebi ibtidaiji, a druga pola imamu i mujezinu naše starodrevne i krasne Kuršumlije džamije.

Eto i to su dobri plodovi patriotičnih misli i želja vaši muhtara rahmetli Hadži hanume i našljednika joj, a dobra pomoć našoj ibtidaiji. Usputice moram ovdje istaknuti, da već osim našeg obljubljenog ruždije hodže, koji je u stanju upravljati zavodom, kao što je ruždija, imamo lijepa hodžu za mektebi ibtidaiju, i to našeg rogjenog domaćeg sina po imenu Salih efendiju. U Carigradu je nacrpio nauke i došao sad ovamo, da koristi svom rodu, te već sad godinu kako bez ikakve subvencije podučava našu dječicu. Kako je ovaj čovjek mlad i prikladan, a posvetio sve brige mektebu, mogao bi se upotrebiti i u džamiju dotičnu, jer ovom sadanjem imamu – budi bez zamjerke rečeno – kanda je preče baš kad ezan uči, zamaknuti ispod Hasina Hana kud god za poslom. On je uzrok, da se u dotičnoj čaršijskoj džamiji ni vaz ne kazuje, a s toga, jer će sam priznati, da on tome nije dorasto, a drugomu ne će da dozvoli kazivati, a Salih efendija bi mogao kazivati, te još vrlo prikladno za našeg svijeta.

Ali megju tim to su samo moje i nekog gragjanstva skromne misli, a da li će se kad ta stvar urediti, to je dakako pitanje. No ipak se nadam, da će mi kad tad ova želja biti uslišana kao i ona, što sam Vam pisao: da se općinski dohoci pobiru ispred općine bez zakupnika.

I sad hvala Bogu općinski se dohoci pobiru ispred općine, a osoblju, koje to izvršuje, ma da bi mogao prigovarati, ne ću, jer se bojim, da to ne bude uzrok, pa da se ovaj red poremeti, Bilo ih je i takih, koji su prigovarali onom mom predlogu, da se to ispred općine pobire, te su me grdili i psovali; ali ja njiha ne ću, makar da bi imao razloga recimo za hatur jedne c ……….. i horoza. Dalje o tome ne ću, svršetak oni bolje znaju, već im ovo iznosim za to, nek znaju, da još ko zna.

Ne mogu se sad uz lijepi ramazan potužiti ni na kasapa. Zaista debela goveda kolje. Istina prije je bilo da recimo općina osiječe cijenu mesu, ali da ona ne ostane dugo, a sad je sasvim drugačije. Općina je uredila, da kasap imade dvije vrsti mesa: prvo i drugo, te da je prvom cijena 50, a drugom 40 novč. Sad pošto nema nikakve kontrole nad kasapom, moglo bi se dogoditi, da kasap proda sve pod drugu vrstu t. j. da proda i debelo pod cijenu mršavoga, pa je on tada na šteti. Stoga bi trebala neka kontrola, da se take stvari ne dogagjaju, makar dok je ovo ramazana. Istina da u nas imade i takih ljudi, koji ti vele, kad mu se potužiš na meso: nek fukara travu jede, za nje nije meso; ali to nije pravo, moj kume, uz ovi mubareć dan treba i fukara da se mesa okusi.

Maglajlija

Izrok objavljen u Sarajevskom listu br. 65 od 02.06.1889. godine

Izrok. Kotarski ured kao sud u Maglaju daje ovime na sveopće znanje da je na molbu Smaje Hercegovca iz Maglaja dozvolio ovršnu javnu dražbu nepokretnina Ahme Mustafića iz Perovića ležećih u selu Perovići i u pljenidbenom zapisniku od 13. aprila 1888. br. 1579/gr upisanih radi dužnih mu u ime glavnice 2100 groša spp. i to:

1. Njiva “Skejača” sa megjašima: od istoka H. Hanuma Kapetanović iz Maglaja, od zapada Mašo Imanović, od juga Huso Osinić oba iz Perovića, od sjevera potok i milć ovršenika u vrijednosti od 300 for.

2. Njiva “Mala Rieka” , sa megjašima: od istoka Hasan Bjelkić, od zapada potok i ovršenik, od juga Arif Osmić, od sjevera potok, u vrijednosti od 300 for.

3. Njiva “Jajinjovac” , sa megjašima: od istoka Meho Imamović, od zapada i juga potok, od sjevera Hasan Imamović iz Perovića, u vrijednosti od 100 for.

4. Njiva “Jelina voda”, sa megjašima: od istoka Omer Imamović, od zapada put, od juga groblje, od sjevera  iz Perovića u vrijednosti od 100 for.

Dražba će se obdržavati dne 3. jula i 7. augusta 1889. oba puta u sriedu u 10 sati prije podne u prostorijama ovoga suda time, da će se ove nepokretnine na prvom roku uz ili iznad procijenjene vrijednosti, a na drugom i ispod iste najboljem nudiocu prodati. Podjedno odobravaju se dražbeni uslovi te se prodajna cijena ustanovljuje po procijenjenoj vrijednosti. Očemu se obavješćuju obe stranke. Dražbeni uslovi mogu se svaki dan za vrijeme uredovnih sati kod ovoga suda pogledati. Pozivlju se daklen svi oni vjerovnici, koji imadu pravo da se iz kupovnine namire i koji nijesu o odregjenoj dražbi posebno obavješteni, da svoje zahtjeve najkasnije na razdiobnom ročištu prijave, jer se inače kod razdiobe kupovnine ne će uvažiti njihovi zahtjevi. Pozivlju se najzad i svi oni, koji misle da im pripada pravo vlasništva ili drugo kakovo stvarno pravo na ove nepokretnine, da na to smjerajuću tužbu u roku od dvije nedjelje dana nakon uvrštenja ovog izroka kod suda predadu, jer će se inače bez obzira na ta njihova prava dražba obaviti.

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 24. maja 1889.

ImageImage