List “Musavat” 1910. – dopis iz Maglaja o osnivanju Kluba islamske omladine

Maglaj, u junu 1910.

Maglajska muslimanska omladina, i ako u ovom mjestu postoji gradska čitaonica, odlučila je osnovati još i Klub islamske omladine u Maglaju.

Konstituirajuća skupština održana je prije 2 mjeseca, gdje su se pravila društva izradila i ze­maljskoj vladi na odobrenje poslala.

Pravila je zemaljska vlada odobrila te je danas i otvorenje kluba obavljeno.

Na zgradi prostorija za Klub danas se je ra­nim jutrom razvio zeleni bajrak, koji je davao znak, da se zaista u gradu nešta osobito veselo dogagja za islamske vjernike.

Odmah iza džume namaza počele su se pro­storije zgrade za klub puniti mladošću te su prije 2 s. po podne bile dupkom pune.

U 2 sata po podne otvorio je skupštinu pred­sjednik osnivajućeg odbora kluba g. Edhembeg H. Uzeirbegović pozdravivši prisutne i naglasiv uzrok sastanka.

Zatim budu pročitana društvena pravila te se je prešlo na popis članova, kojih se upisa dosta vi­soki broj i to sva mladež grada, a zatim bi prove­den izbor odbora na godinu dana.

Jednoglasno biše u odbor izabrana slijedeća gospoda:

Za predsjednika Edhembeg H. Uzeirbegović ve­leposjednik, za podpredsjednik g. Uzeirbeg H. Uzeir­begović veleposjednik, za tajnika Abdul Vahidbeg Krupić bilježnik, za blagajnika Irfanbeg Sulejmenpašić veleposjednik,

Odbornici: Hašim ef. Topčić, školski upravitelj, Hafiz Nuri ef. Čejvan I. muallim, Ibrahimaga Krzić, posjednik, Mujaga Mulabdić po­sjednik.

Pri upisivanju g. g. članova ubrana je svota preko 600 K darova, a zatim preko 100 K člana­rina, od koje svote se imade nabaviti namještaj i knjižnica.

Pri koncu skupštine pozdravio je publiku g. Hašim ef. Topčić predloživši da se u znak otvorenja kluba nešto za Islamsko potporno društvo »Gajret« daruje.

Tom prilikom sakupio isti 27 K te će se g. g. da­rovatelji posebnim iskazom objelodaniti.

mahsus selam prisutnik.

Humanitarna akcija – “Gajret” 1910.

Prigodom otvorenja »Kluba islamske omladine« u Maglaju sakupljeno je za Gajret 28 К, koju svotu darovaše i to:

Edhembeg Uzeirbegović 10 К;

Irfanbeg Sulejmanpašić 5 К;

Ibrahimaga Osmanagić 2 К;

Hašim ef. Topčić, Arifaga Terzimehić, Bego Mulahasanović, Hasan Ruvić, Mustafa Bradarić i Ibrahim ef. Krzlić svi po 1 К;

Salih Lošić, Mustafa Smailagić i Šakir Terzimehić po 50 h;

Čejvan Hafiz Nuri еf., Ibrahim Ruvić, Mulabdić Mujaga i Mulić Nuraga po 40 h;

Mahmud Jusufbašić i Rašidaga Širbegović po 30h;

Mehmed Musaefendić i Osman Muratbašić po 20 h.

Izvještaj iz Maglaja o sakupljenim sredstvima za pomoć stradalim u požaru u Travniku. Sarajevski list 11. 11. 1903.

Iskaz vrhu onih osoba, koje su pružile pomoć za pogorjele Travničane (sakupljeno po cestarniku Ibrahimu Hadžiću u Maglaju).

Uzejrbegović Mustaj beg 50 K,

Sulejmanpašić Irfan beg 11 K,

Marković Pajo 10 K,

Uzeirbegović Edhem beg 6 K,

Omersoftić H. Mehmed 4 K,

Terzimehić H. Arifaga 4 K,

Bejović Vladimir 4 K,

Širbegović Mahmut beg 3 K,

Bećirović Asim ef. 3 K,

po 2 K:

Čehajić Mahmut ef., Mešić Ibrahimaga, Osmanagić Mujaga, Osmanagić Salihaga, Musafija Abraham, Arsenović Aleksa, Ilić Milan, Lobenwein Šandor, Topčagić Aširaga, Smajić Bego, Čejvan Hafiz ef. Nuri, Loebel Rudolf, Bajrić Mustafa, Herceg Salih, Delibegović Bego, Mujadžić Muharem, Dautbegović Suljo, Božić Dimitrija, Čolaković Derviš ef., Stanković Sava;

Ahmetović Mujaga 1 K 60 h,

Suljaković Mehmed 1 K 35 h,

Sokmić Kami ef. 1 K 20 h,

po 1 K:

Idrizović M. Mehmed, Muller Marija, Mulabdić Nurija, Smajlagić Atif, Ibrahimefendić Eshed ef., Mačak Mehaga, Arifagić Agan, Danon Abraham, Božić Dimitrija, Gojković Spaso, Jekić Simo, Jakov Stern, Muharemović Mujo, H. Salihović Mahmut, Bradarić Osman, Muratbašić Salih, Smajlagić Husejn ef., Mulabdić Sulejman, Obralić Rašid, Mujkić Hasan, Mujkić Mujko, Numanović Ib. ef., Muhić Mustafa, Terzimehić Muhamedaga, Delibegović H. Hasanaga, Brkić Ibrahim, Smajić Mehmed, Mulalić Ragib, Hodžić Bego, Bećirović Mehmed, Muhić Omer, Ahmetović Nedžo, Džaferović Himzo, Imamović Mujo, Bjelošević Stanko, Mehinagić Bego, Jovanović Petar, Jozinović Ivo, Todorović Nedjelko, Marković Gjorgjo, Lazarević Nedo, Blagojević Sava;

po 80 h:

Delibegović Ahmetaga, Terzimehić Mulo;

po60 h:

Lošić Šaćir, Terzimehić Smaj ef., Hrnić Smajo, Hasić Alija, Joškić Mujo;

po 50 h:

Arsenović Simeun, Agić Meho, Muhamedović Ibrahim;

Jović Petar 45 h,

po 40 h:

Kadrbašić Sali beg, Muharemović Bego, Herceg Ibrahim, Lošić Ibrahim, Terzimehić Suljaga, Mulalić Mehaga, Bašić Rašid, Mulahasanović Mehmed, Čečeklić Ibrahim, Čehajić Hamdia, Graco Ahmet, Mišić Lazar, Dizdarević Murat beg, Ibrahimefendić Saćir, Abralić Ćerim, Arifagić Gjulaga, Zukić Bego, Terzimehić Ahmetaga, Mujezin Numan, Šahbaz Mahmut, Mahmić Omer, Terzimehić Mujaga, Krzić Suljaga, Muftar Agan, Markanović Anto, Ivandić Jozo, Kozulović Anto, Keserović Salih, Dimitrić Božo, Jašić Mustafa, Adžakčić Ibrahim, Šibonić Mahmut, Hasanić Ibrahim, Blažević Anto;

po 30 h:

Hadžalić H. Alija, Mulalić Mustafa, Delić Emin;

po 20 h:

Salibegović Derviš, Abralić Mustafa, Hadžiavdić Arif, Lošić Arif, Smajlagić Rašid, Hadžiavdić Suljo, Božanović N., Jovičić Trivun, Mehinagić Šerif, Ibrišimović Bašo, Fejzić Redžo, Terzimehić Seid, Mulamehić Hodža, Muhamedović Mahmut, Odobašić Mehmed, Mulalić Šaćir, Berbić Mahmut, Mahmutagić Amet, Gračić Adem, Mulamehić Mahmut, Heljić Hodža, Omerović Mustafa, Softić Bego, Marinčić Karlo, Omerović Huso, Kovačević Salko, Jovanović Risto, Marković Jovica, Dedić Dedo, Jovanović Dimitrija, Mahmutović Meho, Obralić Mujo, Karić Omer, Mahmić Ibrahim;

Mustajbašić Huso 14 h;

po 10 h:

Hajderovac Ibrišim, Gjulbić Šemso, Kukurozović Meho, Antolović Niko, Jukić Anto;

Salkić Atif 30 h.

Ukupno 209 K 94 h.

Maglaj, 25. septembra 1903.

List “GAJRET” br 1, 15. 08. 1907. Izvještaj sa donatorske zabave održane u Maglaju 03. 08. 1907.

Iskaz

dobrovoljnih priloga darovanih prilikom prve zabave isl. omladine u Maglaju dana 3. augusta o. g. za “Gajret” i mjesnu islamsku sirotinju.

Darovaše slijedeća gospoda:

Po 20 K:

Edhembeg H. Uzejrbegović i Irfanbeg Sulejmanpašić, veleposjednici iz Maglaja;

po 16 K:

Braća Osmanagić, posjednici iz Maglaja;

po 10 K:

Ademaga Mešić. trg. i posjednik iz. Tešnja i Mustajbeg H. Uzejrbegović, veleposj. iz Maglaja;

po 8 K:

Osmanaga Srkalović, posj. iz Tešnja i Hilmi beg H. Hafizbegović veleposj. iz Maglaja;

po 6 K:

Mujaga Kučukalić veleposj. i trg. iz Gračanice, Rudolf Loebel, apotekar i Mahmudbeg Širbegović, načelnik iz Maglaja;

po 5 K:

Eminbeg Eminagić, veleposj., Rifadbeg Ferizbegović, veleposj. i Aširaga Mujičić, trg. sva tri iz Tešnja, Edhem ef. Mulabdić, uč. šer. škole iz Sarajeva, N. N., Uzejrbeg H. Uzejrbegović, veleposj. i Derviš ef. Čolaković, šk. uprav, oba iz Maglaja i Mujaga Karamehić posj. iz Visokog;

po 4 K:

Ibrahim ef. Kadić, šer. sudac i Simeun Arsenović, trg. oba iz Maglaja, Hašim ef. Nevesinjac, posj. iz Vozuće, kot. Maglaj, Fra Jure Tvrtković, župnik iz Radunica, kot. Maglaj;

po 3 K:

Muhamedbeg Širbegović, velep., Stefan Vujanović, por. kontr., Sulejman Begovac, posj., sva tri iz Tešnja, Mehmed Zuhdi ef. Ruvić iz Sarajeva, Smailaga Kakeš, posj., Ahmedaga Mulalić, posj., Abdul Halim Mulaomerović, posj., Hafiz Rudanović, posj. sva četiri iz Doboja, Rifadbeg Bagdadi, veleposj. iz Zepča, Ibrahim ef. Krzić, Nazifaga Omersoftić, Alois Soltys, nadšumar, Cvjetko Radović, kot sudac, Abraham Frenkel, geometar, Husein ef. Smailagić, Atifaga Smailagić, svi iz Maglaja;

po 2 K:

Husein ef. Kadić, trg. iz Visokog, Mehmed Didić, Nurija Ganibegović, posjednici iz Doboja, Stjepan Divić, župnik iz Žepča, Ibrahimbeg Čengić, velep., Sejd Alibeg Filipović, podrav. islam. štamp. oba iz Sarajeva, Ragibaga Mulalić, Sadik Danon, Sabitaga Osmanagić, Mihajlo Pavlović, Mustafa ef. Rešidović, Ignatz Hengster, učitelj, Leopold Sprung, šum. trg., Aleksa Arsenović, Aširaga Topčagić, Martin Lončarević por. kontr., Julije Kozaky, por. of., M. M., Miloš Arsenović, Aleksa Petrović, pravnik, Dervišaga Šahbegović, Mehmedalija Terzimehić, Milan Ilić, Dimitrija Božić, Josip Simić, Vladimir Pejović, svešt., Spaso Gojković, Naim ef. Lokmić, svi iz Maglaja, Hasan ef. Šabanović iz Krivaje, Stjepan Božanović, trg. iz Trbuka (Maglaj);

po 1 K 50 h:

Esad ef. Ibrahimefendić, imam iz Maglaja i Gjulaga Pekmić iz Mećevića (Maglaj);

po 1 K:

Derviš ef. Hero, učitelj, Mustafa ef. Vehabović, obitur. gimnazije, Divić živ. lij. sva tri iz Žepča; Salih Kadribašić, Ibrahim Hasanić, Meho Hasanić, Mehmed Jusufović, Ibrahim Bajrić, Mustafa Bajrić, Salih Herceg, Ignjat Popović, Pašaga Terzimehić, H. Sulejman Beganović, Jovo Cvijanović, Jovan Jeftić, sveštenik, Petar Jovanović, Mehaga Mulabdić, Thomas Katholing, post. upr., Franc Krikava, feldwobel, Kuzman Tanasić, Ahmetaga Terzimehić, Simo Ilić, Vlado Brkić, Sepil Ostrmann, Mihajlo Arsenović, Ivan Račić, bilj., svi iz Maglaja;

po 60 h:

Džanbeg Džanbegović iz Maglaja;

po 50 h:

Mustafa Mulalić, Šahbeg Mulalić, Mujo Obralić, Began Karahusić

i Hafiz Nuri ef. Čejvan iz Maglaja 40 h.

Ukupno dobrovoljnih priloga 306 K — h.

Od ulaznica                                 234 K 80 h.

Od ruža i koriandola                   23 K — h.

Ukupno                                         563 K 80 h.

odbivši troškova                          188 K 40 h.

Ostaje čista prihoda                    375 K 40 h.

Od ove svote pripada po zaključku odbora “Gajretu” 200 K, a ostatak od 175 K 40 h mjesnoj isl. sirotinji.

Odbor smatra za ugodnu dužnost zahvaliti se svjema prijateljima i gospodi, koji priložiše dar zabavi, za tim svjema, koji odlikovaše našu zabavu svojim posjetom i tim nam pomogoše i uveličaše naše veselje. Mnogi nam prijatelji pozajmiše stvari za ukras bine i sale, na čemu im odbor najljepše zahvaljuje.

Živili!

U Maglaju, 25. augusta 1907.

Odbor.

Časopis “Posavski lovac” br. 10, godina 1928, članak o Uzeirbegovićima i lovu sa sokolovima

Atmadža (Soko. Der Edelfalke)

Pusti hrte u lugove,
A sokole pod oblake
Hrti srnu uhvatiše,
A sokoli bijelu vilu.
Nar. pjesma

Što je lav medu četveronošcima, to je soko među pticama! Neznam što arapska literatura govori o „Kralju pustinje˝, ali znam, da mu ipak ne zavidi naš soko, koji je opjevan u našoj književnosti na prvom mjestu uz dobrog konja. U doba vitezova srednjeg vijeka, lovilo se je mnogo sokolovima, ali novo doba donijelo je dobro oružje, mnogo municije, pa ako ne oboriš jednom, pucaj majčin sine i drugi put. Ipak šport lova sa sokolovima nije posve zamro barem ne kod nas u Herceg-Bosni.

Jedino mjesto u Bosni, gdje se sokolovi odgajaju za lov na jarebice i prepelice, jeste Maglaj. Tamo je stara begovska familija Uzeirbegovića, koji su se najviše bavili, a i danas bave tim športom. Oni sami odgajaju sokolove, ali najviše to čini poznati starina Džanibeg. On ih hvata u nekakvu mrežu u Ozren planini.

Sokola je dosta teško uhvatiti, pa više puta traje po nekoliko dana, dok Džanibegu uspije lov. Dresura sokola vrlo je jednostavna, a sastoji se samo u tome, da čovjek sokola priuči na se, a to se postizava vrlo brzo. Najbolje je nedati mu spavati i što je moguće duže zadržati ga u budnom stanju. Ljudi koji piju, najlakše ga nauče, jer ga postave na stolac uza se, pa kad hoće soko da zaspi, oni stolicu malo drmnu i spriječe mu drijemanje.

Soko se uvjek nosi na ruci, a noge su mu svezane jednim tankim kajišićem koji mu ne smeta. Na svakoj mu je nozi po jedan praporac od bakra, da se čuje gdje će pasti, kad nekad ode daleko za pticom. Od ovog kajišića ima još jedan mali kajiš, koji se drži u ruci, pa kad ker ptice digne, ispusti se soko, koji brzo hvata plijen. Može se po 30 komada prepelica i jarebica za jedan dan sa sokolom uhvatiti. Soko je za lov najbolji u drugoj godini i toga zovu Tulek.

Najteže je Sokola odhraniti, jer je silno osjetljiv i izbirač. S početka se hrani jajima, a kašnje isključivo sa mesom i to krtim. Kod rezanja mesa, nož mora biti čist kao ljekarski. Ako je na pr. nožem rezan luk, pa njime sokolu odsječeno meso, uginuće. Pravi gospodin!

Stari soko nauči se toliko na lovca, da se rijetko kada izgubi sasvim. Edhembeg Uzeirbegović priča slijedeći slučaj: „Imao sam starog sokola, pa sam otišao na rijeku Bosnu u lov. Uhvatio sam nešto prepelica i jarebica, a fijaker je došao po mene, da se vratim u Maglaj. Žurio sam se radi jednog posla. Moj ptičar nađe prepelice i stade, čekajući zapovijed. Pripravih sokola, a keru komandovah “Naprijed”. Prepelice prhnuše, a soko za njima. Čuo sam praporac, a i taj za neko vrijeme presta zvoniti. Čekah dosta dugo, ali sokola ne bješe nigdje opaziti. Sjednem u fijaker i krenem kući, jer sam znao, da ako ga tko i nađe, već će ga meni donijeti. Nakon kratkog vremena vožnje oćujem praporac iza leđa. Obazrem se, a moj soko leti za fijakerom. Ustavim kola i soko se odmah pusti na ruku, gdje se obično i nosi˝.

Soko imade djekad običaj, da ne poleti za plijenom nego sune u vis, u svoj elemenat. To se događa onda, ako je dugo lovio, pa se zagrijao. Tada valja biti strpljiv i očekivati dok on provede svoje. Njega za čas nestane pod nebeskim plavetnilom, ali on će se vratiti! Nego valja dobro slušati, gdje će se očuti praporac, pa ići u onom pravcu po njega.

Mom prijatelju Arturu i meni obećao je Rizabeg Uzeirbegović, da će poslati 2 sokola, koja Džanibeg dresira, da se i mi naužijemo u lovu sa sokolovima.

Brezovopolje u augustu 1928,

Muratbeg Zaimović.

Preuzeto sa:

http://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?B=1&C=S00201&X=S00201&vrsta=&grupa=&H=METELGRAD&R=&css=&dlib=&sql=SDD2DC(C928(DDDCD-DDD-SSPD35&U=uzeirb