Arhive oznaka: Edhem Ajanović

Vlado KOSTIJAL: BUNTOVNA OMLADINA

Kad sam završio zanat za mašinbravara na željeznici, otišao sam iz Bosne u Užice, a zatim u Niš. Kasnije sam se preorjentisao na građevinsku struku, završio tri razreda gimnzije i dopisnu školu pariškog Politehničkog instituta.

Niška omladina je bila buntovna, govorila je ono što je mislila, žustro je reagovala na nepravdu i pretežno bila u opoziciji prema vladajućim krugovima. Bila je to omladina dostojna najboljih demokratskih tradicija srpskog naroda. Ta omladina je ostavila i na mene pečat buntovnosti i u njenim redovima sam stekao prva iskustva aktivnosti naprednog radničkog pokreta kod nas.

Kada sam se 1930. godine vratio u Bosanski Novi, brzo sam se našao u društvu istomišljenika. Bili su to učitelj Franjo Molek,1 student Radivoje Nikolić, Omer Krlićbegović i Adil Alagić. Bilo je to tada jezgro koje je okupljalo oko sebe mladi svijet.

Za vrijeme života i rada u Srbiji stekao sam iskustvo u društvenom radu, u društvu “Abrašević”, te sam se tim iskustvom služio kada je ova naša grupa osnovala u Bosanskom Novom društvo “Zoru”; u “Zori” smo pokretali kulturni život radničke i školske omladine i politički usmjeravali njenu aktivnost, tako da je ubrzo došlo i do štrajka kožaraca.

Kada je uočena naša aktivnost i uloga u pomenutom štrajku, ja sam 1938. godine bio premješten u Doboj kao službenik u sudu. Ubrzo sam odatle bio otpušten kao politički nepoćudan, ali me je, još u toku otkaznog roka, Joco Simić iz Maglaja, namjestio u tehničko odjeljenje u Tešnju. Šef tog odjeljenja je bio inžinjer Boris Sohacki, Rus. On me je rasporedio u katastar, koji je radio za Ministarstvo vojske i mornarice za srezove Tešanj, Maglaj, Gračanicu, Doboj. Najčešće sam bio na terenu na snimanju putova, mostova i drugih objekata. Za rad na terenu bili su mi dodijeljeni Edhem Ajanović, Milenko Tešić i Josip Joca Amrajin, koji je povremeno išao sa mnom na teren.

Tada nisam bio organizovan, ali sam već mnogo znao i o Partiji i o SKOJ-u i o partijskom programu. Mislim da je Edhem Ajanović već tada bio ili skojevac ili partijac. U Tešnju oko Edhema Ajanovića, Ćazima Golalića, Huse Hodžića i mene okupljao se krug ljudi; opet je djelovalo jezgro koje je sakupljalo mladi svijet oko sebe. Huso je u to vrijeme radio u tešanjskoj Poljoprivrednoj školi, čiji je upravnik bio Beljajev, također Rus, veoma napredan i pošten čovjek.

Osim djelovanja ove grupe oko Huse Hodžića, u nekoliko navrata je dolazio u Tešanj s maglajskog sreza student agronomije Pero Dokić, koji je već tada bio formirani komunista. On je bio u vezi s Husom Hodžićem; došlo je do saradnje omladine Tešnja i Maglaja. Huso je organizovao i razvio vrlo intenzivan kulturni i politički život tešanjske omladine.

Srednja Bosna u NOB-u, članci i sjećanja, knjiga prva, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1976, str. 131-132.

1Franjo Molek je za vrijeme rata poginuo kao komandant partizanskog bataljona na području Žumberka; 1930. je bio učenik Učiteljske škole u Banjaluci. Napomena Redakcije.