Spomen album tvornice Natron iz 1958. godine
Komentarišite
Maglajske ulice su se zvale po njima (2. dio)
STANKO PANIĆ,
rođen 1918. godine u Striježevici kraj Maglaja. Po zanimanju zemljoradnik. Završio građansku školu u Doboju. Pripadao je grupi napredne omladine, koju je okupljala Dušanka Vajić.
Rat ga je zatekao u jednoj jedinici bivše jugoslovenske vojske u okolini Gospića (Hrvatska). Volio je svoju domovinu iznad svega, a vojska se raspušta bez borbe…
U svojoj rodnoj domovini preko neprohodnih šuma kradom se prebacuje do svog rodnog kraja, do svoje Striježevice.
Ovaj razboriti, vrlo odmjereni striježevički seljak nije mogao dugo da podnosi uvredu sramne kapitulacije i okupatorsku terorističku čizmu. Odmah stupa u vezu sa licima koja su radila na pripremi ustanka, i baca na organizovanju mještana svoga sela na prikupljanje oružja, hrabreći ga u borbi protiv okupatora.
U prvim danima ustanka Stanka Panića nalazimo na čelu druge čete II bataljona Ozrenskog partizanskog odreda. Četa je dejstvovala na teritoriji Trbuk – Ševarlije, a kasnije i na širem području Ozrena. Pod njegovim rukovodstvom odpočela je i prva bitka u okolini Trbuka, koja se zbila 10. septembra 1941. godine.
U toj borbi Stanko je zračio hrabrošću i svojim junaštvom ulijevao snagu malobrojnoj četi.
Kao hrabrog i neustrašivog, u jesen 1941. godine Partija ga prestrojava u svoje redove – prima ga za člana KPJ. Učestvovao je u svim svakodnevnim bitkama koje su na padinama Ozrena iz dana u dan bivale sve jače i intenzivnije. Odnio je mnoge pobjede, zaklinjući se da iza njega nema mjesta za okupatora.
U prijepodnevnim časovima 12. decembra 1941. godine u borbi protiv ustaša, na Bajića Kamenu iznad Trbuka, Stanko je hrabro poginuo braneći svoju rodnu grudu, svoju domovinu.
Pao je u začetku ustanka u trenutku kada je najviše trebao Partiji i Revoluciji.
Ubistvo Ilijasa Smajlagića
U sarajevskom ustaškom dnevniku “Novi list” od 28. marta 1945. godine, na njegovoj trećoj strani, čitamo “Službeno saobćenje Župske redarstvene oblasti” u kome se obavještava javnost da su ustaški zločinci, u praskozorje slobode počinili još jedan zločin, tj. kako se kaže u ovom glasniku, “da su izvršene odmazde vješanjem pedeset pet lica koja su na podmukli način vršili umorstva državnih službenika, podmetanje mina na vlakove, ubijali redarstvene izvidnike, štražare, pouzdanike, vršili sabotaže i druge protudržavne čine”… Iza oglasnog “obrazloženja” pod rednim brojevima navedena su imena vješanih.
Pod rednim brojem 35 stoji: “Smajlagić Ilijas, sin Đelal, rođen 1920. godine u Maglaju, trgovački pomoćnik iz Sarajeva”.
Dogodilo se to nekoliko dana prije oslobođenja Sarajeva. Bilo je potrebno još samo nekoliko dana, pa bi i za mladića Ilijasa došla toliko čekana sloboda, sloboda za koju se žrtvuje. Ovo grozno umorstvo učinjeno je u ime fašizma, 28. marta 1945. godine na Marijin Dvoru. Tog dana u ranim jutarnjim satima pedeset i pet patriota njihao je prohladni proljetni vjetrić. Lelujalo je pedeset muških i pet ženskih glava, lelujalo je 17 obješenih omladinaca i omladinki, među njima i Ilijas. Zašto? Izgleda ustašama početak oglasa nije bio dovoljno ubjedljiv, pa su pri dnu saopštenja dodali: “jer su djelatni članovi protudržavnih organizacija, postrojenih u “Petokrake” sa zadaćom da vrše atentate na predstavnike vojnih i građanskih vlasti, razornim tvorivom dižu u zrak pojedine državne zgrade, vrše djela sabotaže i druge protudržavne čine”…
A ko je omladinac Ilijas Smajlagić? Biografija kaže da je ovaj mladi trgovački pomoćnik veoma teško došao do zvanja i zaposlenja, da je još 1941. godine doturao razni materijal za NOB, da je dva puta hapšen, da je iz domobranske centralne ambulante preko ilegalne partijske organizacije u Maglaju otpremao velike količine sanitetskog materijala za naše jedinice u Centralnoj Bosni i bolnice u Tesliću. U njegovom stanu skrivali su se mnogi ilegalni radnici, a među njima Valter Perić, Enver Krzić i mnogi drugi. Pao je u ruke neprijatelja 20. marta 1945. godine. Počiva u zajedničkoj grobnici na Partizanskom groblju na Koševu.
ŽivanPETKOVIĆ
DRAGICA MITROVIĆ,
svršena učenica Ženske stručne škole. Rođena u Osojnici, kraj Maglaja, 1922. godine.
Prvih dana po padu stare Jugoslavije ušla je u grupu sanitetskog tečaja, formiranog od strane Dušanke Vajić, učiteljice iz Trbuka. Na tečaju je naučila ukazivanje prve pomoći ranjenim i ozljeđenim. Na tom tečaju dobila je osnovno političko obrazovanje.
Prvog dana ustanka odlazi sa svojom učiteljicom Dušankom u sjedište štaba partizanskog odreda u Brezike, formirajući zajednički glavnu partizansku bolnicu.
Prvoborac Dragica Mitrović, poginula je hrabro u jesen 1943. godine u borbama sa ustašama i četnicima na Capardama kod Tuzle.,
“Natron” br. 6 – 26. 07. 1963.
“Bošnjak” 1910. Članovi Muslimansko-muallimskog i imamskog društva iz Maglaja
U Muslimansko-muallimsko i imamsko društvo pristupiše
…
iz Maglaja kao redovni članovi i to
II. reda;
Naim ef. Lokmić II. muallim,
III. reda:
Sulejman ef. Mulamehić III. mualim,
Smajil ef. Terzimehić muallim ženski,
kako pomagači:
Mehmed beg Širbegović načelnik,
Ibrahim ef. Krzić sud. pisar,
Zulfaga Muratbašić posjednik,
kao utemeljač:
Hafiz Nuri ef. Čejvan I. muallim
…
Pismo Husejna Obralića Čabre listu “Gajret” 1933. godine
Zahavala Gajretu
Prije tri godine posle svršene osnovne škole moj sin Hasib stupio je kao šegrt pod krov internata Gajretova, našeg, vrednog humanog kulturnog i prosvjetnog društva. Pune tri godine držao ga je „Gajret” u svom naručju i hranio svojim
hljebom, kao majka dijete svoje. Ja otac petero djece od svoje minimalne zarade ne bi mogao utrošiti ni dinara za izdržavanje Hasiba u Sarajevu, za to se osjećam dužnim da zahvalim Gajretu, da nije ostao na ulici bez ikakvog zanata.
Moj sin sa osobitim zadovoljstvom sjeća se momenata iz Internata, što svakako treba zahvaliti vrijednim i sposobnim upravnicima, koji su upotrebljavali najsavršenije metode u vaspitanju naših mladih šegrta. Samo ovakim radom Gajret će sebi stvoriti iskrene saradnike i propagatore svojih ideja. Nikad neću zaboraviti kao ni moj sin na Gajret, koji je omogućio, da dođe do sigurne egzistencije i da postane vredan sin našeg naroda.
Uz najtopliju zahvalu i poštovanje Gajretu obećajem da ću biti vredan pobornik njegovih ideja i da ću mu pomoći u širenju njegove akcije. Uz mahsus selam Husejn Obralić, Hasib Obralić.
Maglaj dne 13 aprila 1933 godine.
Ovo je pismo kafedžije Husejna Obralića poznatijeg po nadimku Čabro, čiji je objekat – Čabrina kafana bio i ostao do danas jedan od simbola starog dijela Maglaja.
Husejn (sin Zaćira) je rođen 1893. a umro 1963. Petero djece koje spominje u pismu su sinovi Hasib, Mehmed, Mustafa i Zaćir te kći Rašida.
Sin Zaćir poginuo je 1946. kao pripadnik NOVJ. O njemu i njegovoj pogibiji pisao je Zijah Smajlagić u članku objavljenom u listu “Natron” 30. 06. 1977:
Likovi naših boraca
Godine prolaze, rastu nove generacije, pa moramo voditi brigu da oživimo sjecanja i na one borce koji su ugradili svoje živote u temelje naše slobode, a koji nemaju neko vidnije spomen-obilježje.
Jedan od takvih je i Zaćir Obralić, rođen u Maglaju 14. septembra 1922. godine. Njegov otac Husein, poznatiji kao Čabro, koji je umro prije nekoliko godina, a još bolje je bio poznat po dobroj kahvi i pričama o starinama Maglaja, nije imao mogućnosti da školuje Zaćira, jer su prihodi kafedžije u to vrijeme bili tanki, pogotovo u Maglaju kojem je tada bilo više kafana nego danas. Zaćir je završio osnovnu školu, a poslije toga morao je kao i mnogi, da se otisne »trubuhom za kruhom«, pa je tako stigao u Zenicu. Tu je kod privatnog pekara Rifata počeo da šegrtuje.
Još dok je bio na zanatu, Zaćir se isticao kao primjeran omladinac, dobrog vladanja i u granicama mogućnosti pomagao je mnogočlanu porodicu svoga oca u Maglaju. O njemu i njegov majstor Rifat, koji češće navrati na kafu u prolazu kroz Maglaj, govori sve najljepše i kaže da je to bio zaista primjeran mladić koji je uspješno izučio pekarski zanat 1940. godine.
Zaćir se družio i sa naprednom omladinom u Maglaju, aktivno se bavio sportom igrao je u tadašnjem maglajskom nogometnom društvu »Radnički«. Uvijek je služio za primjer drugima.
U NOVJ stupio je 15. septembra 1944. godine, kada je iz Maglaja krenula veća grupa omladinaca (Ferid Obralić, Omer Zorabdić i drugi) koji su na Omerdinom Polju prešli preko Bosne i dalje prema Šeheru, gdje su se uključili u XIV Srednjobosansku brigadu. U 1945. godini iz te Brigade prebačen je u Brigadu KNOJ u kojoj je bio postavljen za upravnika pekare. Kada se poslije rata pristupilo formiranju udarnih grupa u brigadi KNOJ, javio se kao dobrovoljac i učestvovao u borbi protiv ostataka neprijateljskih grupa četnika i ustaša. Učestvujući tako u jednoj akciji, gdje se uvijek isticao borbenošću, poginuo je u borbi sa grupom četnika 19.januara 1946. godine, položivši svoj mladi život u temelje naše oslobođene zemlje. Njegovi drugovi iz Brigade KNOJ-a sahranili su ga u Banja Luci. Tako se ugasio život mladog borca Zaćira Obralića.
Zijah SMAJLAGIĆ
Kći Rašida (1914-1980) je bila udata za Mustafu (Muje) Bilića. Imali su sina Feriza (1941-2001).
Hasib je živio u Zavidovićima. Imao je sinove Sulejmana i Zaćira.
GALERIJA U ČABRINOJ KAFANI
Jedna slučajna inicijativa pred realizacijom
Ko od nas nije barem jedno poslije ili prije podne proveo pred čabrinom kahvom? To je mjesto privlačno koliko i onaj Maglaj koji nestaje, a kojeg bismo željeli kako tako sačuvati. I, sjećamo se, ima u toj kafani nešto što nas zarobi. Da li je to kafa koja se na žalost više ne tuca, ili je to navika i želja da se susretnemo s nečim što je postalo naš dio. Vjerovatno je da su svi ovi razlozi i naveli Mustafu Obralića da pokrene i realizuje jednu nesvakidašnju ideju. On je jednostavno želio da fotografiše i u kafani na zid stavi slike svojih najstarijih mušterija! Eto, samo to i samo toliko. Ali, to je, istovremeno, i zaustavljanje našeg sjećanja, zaustavljanje našeg starenja. Jer, ne zaboravimo, odlazimo u Čabrinu kafanu, iako je tamo samo Čabrina fotografija i njegov uvijek prisutan osmjeh. Tako je u toku i tako nastaje svojevrsna galerija likova naših najstarijih Maglajlija. Dosada je završeno oko pedesetak portreta, a malo je još ostalo pa da cjelokupni posao bude potpuno dovršen. Onda, svečano i kako to dolikuje, treba otvoriti izložbu koja se neće skidati i koja ostaje trajno vlasništvo naše i sredstvo protiv zaboravljanja koje je često neumitno.
(List “Natron”, 30. 09. 1975.)
SL 06. 06. 1903. Nenadović, Tahmiščić
Br. 2334/gr. 1903. IV. 3/1903. 1188 1—1
Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Nurije Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 253 K 40 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenice Zlatke H. Nenadovića iz Maglaja, u grunt. ul. br. 36, kat. općine Briesnica dol. u A I. upisanih.
Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se prvi rok u subotu dana 13. juna 1903. u 11 sati prije podne.
Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene odregjene na 300 K.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarski ured kao sud. Maglaj, 5. maja 1903.
Br. 929/gr. 1903. IV. 112/1902. 1189 1—1
Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Mehmeda Mulabdića, trgovca iz Maglaja, zastupan po odvjetniku dru Maxu Rothu iz D. Tuzle, zbog dužnih 900 K spp , dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Mujage Tahmiščića, posjednika iz Maglaja,
u gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., u A I., te
u gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, u A I. i II. upisanih.
Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se drugi rok u srijedu dana 17. juna 1903. u 11 sahati prije podne.
Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene kako slijedi:
I. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:
kat. čest. br. 264/2, kućište sa dvorištem, u površini od 100 met.,
kat. čest. br. 264/1, bašča oko kuće, u površini od 1 dun. 620 met.,
kat. čest. br. 265/2, bašča oko kuće, u površini od 550 met., na 500 K.
II. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:
kat. čest. br. 260, oranica „Bara”, u površini od 11 dun. 570 met.,
kat. čest. br. 261, oranica „Bara”, u površini od 9 dun. 680 met., na 650 K.
III. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:
kat. čest. br. 697/1, oranica „Polje”, u površini od 4 dun. 920 met.,
kat. čest. br. 697/2, oranica „Polje”, u površini od 20 met.,
kat. čest. br. 698/3, oranica „Polje”, u površini od 3 dun. 730 met.,
kat. čest. br. 699/3, šuma obala kraj Bosne, u površini od 630 met., na 680 K.
IV. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., naime:
kmetovsko selište Jovanović, k. br. 2, sastojeći se od 22 komada parcela, u površini od preko 70 dun., na 500 K.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarski ured kao sud. Maglaj, 25. marta 1903.
SL 07. 07. 1909. Šibonjić, Simić
O. 195/1 1909. 1825 1— 1
Kotarski snd u Maglaja daje na znanje, da je na molbu Alekse Simića pok. Lazara iz Zavidovića, zbog 162 K 64 h spp , dozvolio javnu ovršnu dražbu nepokretnina ovršenika Murata Šibanjića sin Hasana iz Hajderovića, što su upisane :
U AI I. grunt. ul. br. 49, kat. općine Hajderović, vrsti mirije, s oglasnom cijenom od 250 K.
Za dražbu, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se prvi rok u petak dana 20. augusta 1909. u 11 sati prije podne.
Na ovom roku prodavaće se te nepokretnine za najviše ponngjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarski sud. Maglaj, 22. juna 1909.
SL 10. 10. 1912. Lobenwein
O. 421/1 1912. 3337 1—1 4094
Kotarski sud u Maglaju, daje na znanje, da je na molbu Dioničke pivovare u Sarajevu, po 
dru Josipu Fischeru, odvjetniku iz Sarajeva, zbog 2814 K 36 h spp., dozvolio javnu ovršnu dražbu nepokretnina ovršenika Antonije, Rudolfa i Ivana Lobenweina iz Maglaja, što su upisane:
U A I., grunt. ul. broj 49, kat. općine Maglaj, vrsti mulk, s oglasnom cijenom od 5000 K.
Za dražbu, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se prvi rok u srijedu, dana 13. novembra 1912., u 11 sati prije podne.
Na ovom roku prodavače se te nepokretnine zа najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarsk i sud. Maglaj, 3. septembra 1912.
SL 11. 11. 1900. Omerović Alija
Br. 5300/pol. 1900. 2382 1—1
Kotarski ured u Maglaju daje ua znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, zbog dužnih 200 K spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Alije Omerovića iz Bradića,
u gruntovnom ulošku br. 7, katastr. općine Bradić, u A I. i II. upisanih i to:
U A I.
1. Kat. čest. br. 13/5, kućište sa dvorištem i kućom, k. br. 7, u površini od 120 kv. met.
2. Kat. čest. br. 183/2, šljivik pod Košarama, u površini od 350 kv. met., obje mulk.
U A II.
1. Kat. čest. br. 183/3, oranica njiva pod Košarama, u površini od 1 dun. 900 kv. met.
2. Kat. čest. br. 184/4, oranica “Radotine”, u površini od 2 dun. 80 kv. met.
3. Kat. čest. br. 195/1. oranica “Krčevini u Stupnom osoju”, u površini od 4 dun. 200 kv. met.
4. Kat. čest. br. 198/3, oranica “Zaluće”, u površini od 6 dun. 400 kv. met., sve mirije.
Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog ureda, odregjuje se drugi rok u četvrtak dana 6. decembra 1900. u 11 sati prije podne.
Na ovom roku prodavače se te nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene kao gore na 1120 K.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarski ured. Maglaj, 25. oktobra 1900.
SL 11. 11. 1900. Sulejman Mujaković
Br. 5259/pol. 1900. 2381 1— 1
Kotarski ured u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Privileg. zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, zbog dužnih 700 K spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Sulejmana Mujakovića iz Moševca, u grunt. ul br. 9, kat. općine Moševac, u A I. i II. upisanih i to:
U A I.
Kat. čest. br. 311, kućište sa kućom, k. br. 9, u površini od 30 kv. met.
Kat. čest. br. 313, kućište sa dvorištem i kućom, k. br, 10, u površini od 190 kv. met.
Kat. čest. br. 312, šljivik kraj kuće, u površini od 4 dun. 790 kv. met., sve mulk.
U A II.
Kat. čest. br. 160/14, šuma „Osoje”, u površini od 8 dun. 600 kv. met.
Kat. čest. br. 273, oranica „Krivaja”, u površini od 18 dun. 250 kv. met.
Kat. čest. br. 274/2, oranica „Osredak”, u površini od 10 dun.
Kat. čest. br. 278/5, šuma „Krivaja”, u površini od 26 dun. 300 kv. met.
Kat. čest. br. 288/13, šuma „Kolo”, u površini od 6 dun. 600 kv. met.
Kat. čest. br. 339, oranica „Jezero”, u površini od 4 dun. 500 kv. met.
Kat. čest. br. 160/18, šuma „Kolo”, u površini od 7 dun. 900 kv. met.
Kat. čest. br. 282, oranica „Krivaja”, u površini od 11 dun. 080 kv. met., sve mirije.
Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog ureda, odregjuje se drugi rok u srijedu dana 5. decembra 1900. u 11 sati prije podne.
Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene kao gore na 3820 K.
Dražbeni uslovi i isprave…
…
Kotarski ured. Maglaj, 25. oktobra 1900.
SL 05. 05. 1883. Dedo Osmić
Br. 439 ad pol 263 3—1
Oglas. Od strane potpisanog kot. ureda daje se do znanja, da će se kod ovog ureda putem mjestnog telala prodavati na javnoj dražbi zemlja oranica „Kučina“ zvana u selu Vitlacima ležeća, od površine 7 pluževina sa megjašima:
put, šuma, Sali Krivajac i Hadži Hafiz
u procjenbenoj vrijednosti od 16 dukata zaplijenita Salihu Krivajcu iz Vitlaca radi dužnih Dedi Osmiću iz Maglaja 8 dukata s. pp.
Za istu prodaju odregjuju se tri ročišta i to:
1. na dan 15. juna
2 na dan 29. juna
3. na dan 13 jula
kod ovoga kot. ureda u 10 sati prije podne stim dodatkom da će se na prvoj i drugoj dražbi zemlja samo uz ili iznad procjene a na trećoj dražbi i ispod procjenbene vrijednosti najboljemu nudiocu uz gotov novac prodati.
Procjenbeni i pljenitbeni zapisnik kao i ostali dražbeni uslovi mogu se svaki dan u uredovno vrijeme kod ovoga ureda uviditi.
Natjecatelji imaju prije dražbe 10% procjenbene vrijednosti kao žaobin položiti.
Kotarski ured Žepče, 19. maja 1883.
