ORGANIZACIJA JRZ U MAGLAJU
Maglaj, 30 septembra.
Inicijativom Osmanbega Muratbašića narodnog poslanika izvršen je upis u JRZ. Izabran je i odbor JRZ u koji su ušli pretsjednik Osmanbeg Muratbegović, potpretsjednik dr. Mihajlo Simić, blagajnik Ibrahim Smajić, sekretar Hamzalija Smajlagić, odbornici Uzerbeg Uzejrbegović, Islam Lukačević, Sejfudin Terzimehić, Ibro Ruvić, Ibrahim (Čejvan?), Alija Mujanović, Mehmed Mašić, Mehmed Karabegović i Mehmed Lalić.
Žalba trgovaca iz Maglaja
Maglaj, 8. aprila.
Ovih dana su trgovci grada Maglaja uputili žalbu na Velikog Župana i na Oblasnog Komesara tuzlanske oblasti, u kojima se žale protiv povišenja uvoznine budžetom gradske općine u Maglaju za god. 1929.-30. Žalbe, jedna i druga su istog sadržaja, a između ostalog u onoj upućenoj Velikom Županu stoji:
»Gradsko poglavarstvo u Maglaju svojim proračunom za god. 1929.-30. povisilo je u mnoge budžetne stavke, a naročito one, koje se tiču direktno nas trgovaca, t. j. uvoznine. Mjesto Maglaj samo po sebi mrtvo je mjesto, te se nalazi u stalnom opadanju, što se tiče trgovine, prometa i prometnog života uopće.
U neposrednoj blizini Maglaja nalaze se mjesta Doboj i Zavidović, koji u tom pogledu i samim svojim položajem, te radi svoga prometa konkurišu mu u tom.
Jedan od uzroka, da se te dvije općine podižu na račun maglajske pijace, trgovine i prometa, jeste i u tom, što gradske općine tih dvaju mjesta privlače razne trgovce i uvoznike sa svojom nisko odmjerenom uvozninom, da tu svoju robu prodaju na njihovim pijacama, pa se događa, da više puta mnogi trgovci i mnoge općine, koje su bliže gradu Maglaju, prodaju svoju robu i produkte radije na pijaci grada Doboja.
Tako je za vagon brašna određena uvoznina za Maglaj Din 500.—, u Doboju međutim Din 100.—. Cement u Maglaju po vagonu Din 300.—, u Doboju Din 20.—. Cigla u Maglaju Din 80.—, u Doboju Din 25.—. Crijep u Maglaju Din 150.— a u Doboju Din 75.—. Grah u Maglaju Din 100.—, u Doboju Din 50.—; krompir u Maglaju Din 300.—, u Doboju 30.— kukuruz u Maglaju Din 300.— a u Doboju Din 50 i t. d.
Iz ovoga se jasno vidi, da je uvoznina prema novom općinskom budžetu za grad Maglaj nerazmjerno povišena i prema godini 1928., a i nerazmjerno je povišena prema uvoznini gradske općine u Doboju.
Očito je dakle, da ćemo mi trgovci grada Maglaja, koji i onako tek jedva promećemo, teško osjetiti i podnijeti ove povišene stavke i uvozninu.
Stoga molimo g. Velikog Župana, da ovu opravdanu našu žalbu uzme u pretres, te ovoj žalbi dade mjesta i predloži budžet općine grada Maglaja, glede povišenja uvoznine na robu, snizi prema budžetu, koji je vrijedio za god. 1928.-29.
S.M
Vijesti iz Maglaja
NA ADRESU GRADSKE OPĆINE U MAGLAJU.
Maglaj, 4. januara.
Stanovnici mahale Voljevac pritužuju se da nemaju ni jedne lampe. U istoj mahali
Voljevac sve do prije nekoliko vremena bile su dvje lampe, jedna na raskrsnici pod kućom Delića, a druga na samoj vodi Voljevac, koje su iz nepoznatog razloga skinute i odnešene tako, da je čitava mahala Voljevac time osuđena da bude neosvijetljena dok je periferija osvijetljena.U mahali Voljevac živi jedna većina takve sirotinje, koja dolazi na vodu Voljevac.
Stanovnici mahale Voljevac vrlo su revoltirani, te apeluju da im se voda Voljevac popravi i pokrije kao i prije, i da se postave dvije petrolejske odnešene lampe na svoja stara mjesta.
BOSNA OPADA.
Jučer smo javili, da Bosna neprestano dolazi, od sinoć je opet počela opadati, i ušla je u svoje korito. Ceste sa obadvije strane rijeke slobodne su od vode. Za »preko« (Novu Varoš) prošla je svaka opasnost.
S.M.
(JL 9.1.1929)
Vijesti iz Maglaja
GRAĐANSTVO JE ZADOVOLJNO PROMJENOM.
Maglaj, 8. januara.
Jučer u rano jutro po dolasku drugog posebnog izdanja »Jugoslavenskog Lista« u naše mjesto, list je bio za čas rasprodan, jer je ovdje narod sa nestrpljenjem iščekivao promjenu situacije, koja se je rješila kako je naš narod ovdje i prije pripovijedao i želio.
Vrlo dobro primljena je proklamacija Njeg. Vel. Kralja i Kraljeva riječ minstrima koju je vijest u naše mjesto donio također prvi »Jugoslavenski List«, koji je svojim brzim i tačnim informacijama u građanstvu zadobio svaku pohvalu i simpatiju.
Na svakom mjestu, pri svakom doticaju i u čitanju čuli su se povici »Živio Kralj« koji nijesu bili osamljeni. Narod je sve vijesti koje su u detalje objavljene u drugom izdanju »Jugoslavenskog Lista« radosno primio, vjerujući da nas ovo vodi boljoj i ljepšoj budućnosti.
PREMINUO
U 80. godini života i najstariji po godinama u mjestu jučer je pokopan Ragib Mulalić, koji je preminuo preksinoć. — Rahmetlija je do zadnjeg časa bio zdrav, momentano se razbolio i nakon dva sata umro. Jučer u podne u gornjoj (čaršijskoj) džamiji obavljena je dženaza uz lijep broj prisutnih građana, koji su ga ispratili do na Orsopovac. Allah-rahmettejle.
ZBOG SLABOG BARATANJA REVOLVEROM.
Proslavljajući Božične praznike uz tradicionalne običaje pucanjem iz pušaka i revolvera dovede obično do nesreće. Tako su sinoć gradom u ovdašnju drž. ambulantu dopremili jednog težaka iz Bakotića, koji je mogao biti žrtvom zbog neumjesnog baratanja sa revolverom, koji je sam sebi opalio u lijevu nogu, gdje mu se kugla i zadržala.
S. M.
(JL 10. 1. 1929)
Staro općinsko vijeće ostaje
Maglaj, 11. februara.
Gradsko općinsko vijeće u Maglaju izabrano na zadnjim općinskim izborima osim vijećnika g. Edhembega H. Uzeirbegovića, koji se nedavno zahvalio na mandatu, danas se u gradskoj vijećnici a u prisutnosti sreskog poglavara g. Miličevića ponovno zaklelo tako, da su ranije izabrani načelnik g. Uzeirbeg Uzeirbegović i podnačelnik g. Josif Simić i na dalje ostali na položaju. Poslije zakletve odaslan je pozdravni brzojav Nj. Vel. Kralju. Iza toga je ova svečana sjednica općinskog vijeća pretvorena u običnu sjednicu, pa je na predlog vijećnika g. Osmana Muradbašića jednoglasno zaključeno: da se obzirom na mnogobrojnu sirotinju u gradu i na nezapamćenu studen odmah pruži nekim najbjednijim porodicama hitna pomoć iz općinskih sredstava u sumi od 2000 dinara. U vezi s tim je vijeće zaključilo da se i cijene hljebu i mesu u čaršiji djelomično obore. Nu, pošto sve ove mjere obzirom na dugotrajnu studen, na prošlogodišnju sušu i nerodicu te na vječitu pasivnost i siromaštvo naroda skoro cijelog sreza maglajskog nisu ni od kakova značaja, ujedno je zaključeno, da se i vijeća svih ostalih pet općina u srezu hitno pozovu na prikupljanje podataka, da se što prije upute dvije predstavke i to na glavni odbor Crvenog Krsta radi pomoći narodu ovoga sreza u hrani, i na Ministarstvo Socijalne Politike radi pomoći u obliku javnih radova na već ranije započetim cestama u srezu, pa se je nadati, da će se i velika bijeda naroda ovoga sreza u brzo koliko toliko ublažiti.
S. M.
(JL 17.2.1929)
Pošta iz Maglaja
MAGLAJSKA KANDIDATSKA LISTA RADIKALA, J. M. O. I ZEMLJORADNIKA
Maglaj, 2. oktobra.
Po nadležnoj vlasti je potvrđena gornja kandidatska lista za općinske izbore. Nosioc liste g. Uzeirbeg Uzeirbegović, bankar i veleposjednik, zatim Josif Simić, industrijalac, Spaso Gojković, trgovac, Osman Muradbašić, oblasni poslanik, Aleksa Jovanović, trgovac i oblasni poslanik, Mehmed Mulalić, trgovac, Began Karahusić, trgovac, Suljo Mehinagić, težak, Meho Bradarić, trgovac i ekonom, Mehmed Mašić, težak i Alija Mujanović, težak.
Sastavom gornje kandidatske liste, kako sam informisan, jako su ogorčeni zanatlije, pošto na listi nema ni jednog predstavnika zanatlija.
S. Mujezinović
(JL, 04. 10. 1928)
Pošta iz Maglaja
U OČEKIVANJU OPĆINSKIH IZBORA
Maglaj, 4. oktobra.
Poslije kandidatske liste J. M. O., Radikala i Zemljoradnika postavljena je i po nadležnoj
vlasti odobrena i građanska lista za općinske izbore. Nosioc liste g. Edhembeg H. Uzeirbegović, veleposjednik, zatim Ibrahim Krzić, sudski činovnik, Šahbeg Mulalić, potkivač, Ibrahim Čejvan, trgovac, Refik Smajlagić, težak, Hašim Mustabašić, težak, Gavro Simić, pekar, Ibro Ruvić, dunđer, Mujo Berbić, težak, Haso Bradarić, težak, Mahmut Terzimehić težak.
Prema tome predate su svega dvije liste, koje su i potvrđene za Maglaj-grad, dok za sela ostaje po sporazumu Radikala, J. M. O. i Zemljoradnika.
Za Maglaj-grad bio je sporazum između Radikala, J. M. O. i Zemljoradnika koji bi bili na dan izbora 28. oktobra o. g. izabrani ovako: J. M. O. 8 mandata, Radikali 2, Zemljoradnici 1. Ukupno 11 mandata.
Čim je predata prva kandidatska lista sporazumaša, istog časa nastao je pokret za građansku listu, koja je sastavljena i u zadnji čas kao druga predata. Za građansku listu postavlja se prognoza 2-8 mandata.
Prema tome postavlja se kao vrlo vjerojatna ova prognoza: J. M. O. 5 mandata, Građanska 3 mandata, Radikali 2 mandata, Zemljoradnici 1 mandat. Ukupno 11 mandata, koliko se i bira.
S. Mujezinović
(JL, 06. 10. 1928)
Maglaj, 14. juna
Izjavljujemo da odobrajemo Tvoj (Maglajlićev. Op. ur.) način vođenja politike, jer je u našu islamsku korist, te Ti ovim pružamo svoje potpuno povjerenje, kao i drugim Tvojim suborcima.
Sulejman Terzimehić, Emin Smailagić, Sejfudin Terzimehić, Salih Musajefendić, Ibrahim Smajić, Sulejman Mulamehić, Ibrahim Saračević, Osman Šahbegović, Rašid Mehinagić, Šaćir Ibrahimefendić, Širbeg Terzimehić, Mujo Hasanić, Mahmo Bradarić, Mehmed Bajrić, Salko Bradarić, Mehmed Čičeklić, Salih Obralić, Mahmut Mulić.
IZJAVA.
Mi potpisani odobravamo politički rad grupe Muftije Maglajlića, te joj i ovaj put iskazujemo naše povjerenje.
Maglaj, 25. septembra.
Agan Ruvić, Bego Hodžić, Agan Omerović, Suljo H. Abdić, Omer Begić, A. Hodžić, Omer Hodžić, Salih Terzimehić, Agan Čatić, Adem Arifagić, Ibrahim Numanović, Omer Idrizović, Mehmed Obralić, Salko Husić, Said Mulahasanović, Nazif H. Omersoftić, Hasan Ruvić, Ibrahim Karamehić, Salko Šehić, Suljo Mahmić, Sulejman Mahmić, Mujo Mujanović, Husein Skejić, Avdo Hodžić, Mahmut Mulić, Osman Mačković, Smajo Delibegović, Ahmet Mujanović, Mujo Avdić, Hasan Hodžić, Ibrahim Delić, Meho Hodžić, Huso Osmić, Mustafa Ruvić, Omer Ruvić, Ahmet Ruvić, Hašim Mustabašić, Mustafa Sofić, Ibrahim Šehić, Agan Omerović sin, Ahić iz Bradića, Hasan Skejić, Šačir Zahirović, Suljo Skejić, Osman Hasić, Omer Topčić, Haso Mačković, Mujo Hasić, Šaban Zahirović, Alija Begović, Mustafa Mačković, Mujo Muminović, Mahmut Muminović, 54.) Salko Muminović.
U listu “Bošnjak” iz 1899. godine, kao odgovor uredništva na dopis neimenovanog čitaoca iz Maglaja objavljen je ovaj tekst u kojem se spominje mekteb-hodža Nuri ef. Čejvan:
N N Maglaj.
Mi Vas čisto ne razumijemo. Neznamo šta Vas je ponukalo da sada, nakon godinu dana, falite vašeg bivšeg mekjteb-hodžu Nuri ef. Čejvana, koji je, kako i sami velite prije godinu dana otišo u Prnjavor. Doduše na kraju dopisa izražavate želju, da bi Vam opet spomenuti mekjtebi-hodža u Maglaj došo, ali za to Vam prosto stoji zamoliti tamošnju kotarsku vakufsku komisiju, neka se kod nadležnog mjesta zauzme da Vam se želja ispuni. Selam.
(Bošnjak 1899)
U “Bosanskom glasniku” za godinu 1900. Nuri ef. je naveden kao član Vakufske komisije u Prnjavoru. Uz njegovo ime je funkcija – muderis.
Ef. Čejvan se zaista ubrzo poslije toga vratio u Maglaj jer se u listu “Behar” 1903. spominje kao donator koji je dao novčani prilog za “Gajret” dobrotvorno društvo. Tu je već spomenut sa titulom hafiz.
U radu “Historijsko-geografska istraživanja Doboja” magistra Rusmira Djedovića objavljenom u Zborniku radova sa naučnog skupa Naslijeđe Doboja i okoline održanog 2014. godine nalaze se sljedeći podaci:
Sve do iza Prvog svjetskog rata ima kmetovskih selišta i u samom
Doboju. Takvo je kmetovsko selište Kokić u Šušnjarima. Krajem osmanskog
perioda je u vlasništvu familije Čejvana iz Prnjavora. Krajem 19. stoljeća
Mehmeda Čejvana iz Prnjavora a 1902. godine njegove djece, između ostalog i
hafiza Nurudin (Nurije) ef. Čejvana umrlog Mehmeda.
Hafiz Čejvan bio je aktivan u društvenom životu čaršije u periodu do I svjetskog rata. Njegovo ime se često spominje u humanitarnim akcijama i kao potpisnik peticija, a bio je član i funkcioner nekih udruženja kao što su Muslimansko-muallimsko društvo i Klub islamske omladine. Iza rata se više ne pojavljuje, što bi moglo značiti da je tih godina i umro.
S obzirom da je u Maglaju bila samo ta jedna obitelj, pretpostavka je da je trgovac Ibrahim Čejvan (1897-1966) sin hafiza Nuri ef. Na to ukazuje i činjenica da se Ibrahimov sin takođe zove Nurija (dobio ime po djedu). U jednom od prethodnih postova smo prenijeli članak iz 1939. o održavanju skupštine Muslimanskog pokopnog društva “Utjeha”, gdje se Ibrahim spominje kao predsjednik. Ostali njegovi sinovi prema nama dostupnim podacima su Asim (1930-1992), Rasim (1928-2020) te kćeri Vasva i Mensura.
ASIM ČEJVAN, VK bravar, poslovođa u Pogonu Konfekcije.
U Tvornici zaposlen od 20. maja 1954. godine.
Počeo sam 1954. godine kao KV bravar u Radionici, da bi nakon dvije godine prešao u Konfekciju na održavanje šivaćih strojeva. Te poslove sam radio do 1960. godine, od kada sam raspoređen na radno mjesto poslovođe.
Uvijek ću se sjećati onih trenutaka kada je proizveden prvi papir kolika je želja i interesovanje vladalo među nama radnicima. Mi metalci tada smo bili na okupu i danonoćno pratili rad strojeva, učili i otklanjali nedostatke. Isto tako kada su pravljene prve vreće za naše kupce bilo je pravo zadovoljstvo udovoljiti želji tih naših prvih kupaca. Mislim da smo ispunjavali te želje.
Mišljenja sam da je danas slaba saradnja između pogona. Pogon papira i naš Pogon trebali bi više sarađivati. Ukoliko bi se Pogon papira interesirao o kvalitetu proizvedenih vreća onda bi sigurno i kvalitet papira bio bolji. S druge strane smatram da mi moramo više posjećivati naše kupce i upoznavati se sa problemima koji nastaju kada koriste naše vreće. Obzirom da smo mi najveći proizvođač papira u Jugoslaviji, moramo se založiti da što više i preradimo tog papira, jer samo tako možemo konkurisati drugim proizvođačima papirne ambalaže. Osim toga smatram da bi bilo neophodno nabaviti još jednu Šlauh mašinu i mašinu za izradu dna da bi u sezoni mogli udovoljiti zahtjevu cementara odnosno potrošačima vreća. S druge strane, kada bi naš Pogon imao na raspolaganju jednog ekonomistu, rezultati poslovanja bili bi brže prikazani nego što je to danas praksa.
“Naši jubilarci” – “Natron” 29. 11. 1974.
Maglaj, 24. oktobra.
KONFERENCIJA J. M. O.
Danas u 1 sat po podne održana je u gornjoj čaršiji u kafani Šahbega Idrizovića konferencija J. M. O. kojoj je prisustvovalo 80 osoba. Na konferenciji je govorio nar. posl. Edhem ef. Mulabdić o općinskim izborima. Na konferenciju bio je došao i dopisnik “Zagrebačke Riječi” ali ga je g. Mulabdić odstranio. Zakazana je na večer i druga konferencija u istim prostorijama.
IZ ZAGREBA DO MAGLAJA PROŠAO KROZ 11 ZATVORA
Prije par dana ovamo je bio sproveden cipelarski radnik Omer Idrizović, koji je iz Zagreba do Maglaja ostavio 14 dana i prošao kroz 11 zatvora. Po sprovodu u svoje rodno mjesto bio je preslušan i odmah riješen i pušten u slobodu. On veli, – bio sam u Zagrebu zaposlen, a morao sam imati domovnicu, koju sam preko uprave grada Zagreba molbom zatražio od svoje općine, koju mi nijesu iz nepoznatog mi razloga poslali, nego mi molbu povratili sa riješenjem “Imenovani nepoznat”. Ovo je upravi grada Zagreba bio dovoljan razlog, da ga strpaju u zatvor i protjeraju u njegovo rodno mjesto.
S.M.
Skače u Bosnu da se utopi
Maglaj, 18 juna.
Sinoć u 8 i po sati, kada je čitava čaršija bila u najvećem miru i tišini, najednom je čaršijom odjeknuo zvonki ženski glas:
– Oj, pomozite, ode mi brat, eno ga skoči u Bosnu!
Time je izazvana čitava čaršija na uzbunu i svijet je pečeo sa svih strana trčat da vidi šta se dogodilo..
Ibrahim Halilović, mladić od svojih 24 godina, pred gostionom Milića sa svojom sestrom Hatom nešto je razgovarao i najedanput se otrgnuo i potrčao prema silazu u Bosnu odakle je i skočio. Kada je tu njegovu nakanu spazila njegova sestra i vidjela da joj brat u istinu skoči u Bosnu, potrčala je na čaršiju, gdje je svojom vikom iskupila masu svijeta. Kad je Ibrahim skočivši u Bosnu u najdublje mjesto, vidio i osjetio gorčinu smrti jednog utopljenika, lijepo je zaplivao te prešao na drugu stranu Bosne i tu se skrio.
Svijet kako nije od samoubojice nalazio traga, razišao se, a njegovu onesvještenu sestru su dvojica odveli kući. Kasnije su stražari međutim Ibrahima našli zdrava u jednoj kafani i stavili ga u pritvor.
M. A.
NASTRADAO VOJNIK
Zenica.
Redov Ibrahim Hrnjić na službi u Caribrodu, pošao je svojoj kući u Maglaj na dopust. Umoran od dugog puta, on je po svoj prilici zaspao, pa je tako prošao Maglaj, pa čak i Zenicu. Tek nešto iza Zenice opazio je da je prošao svoj rodni grad, pa je onako bunovan oko 3 sata u jutro iskočio iz vlaka. Pao je tako nespretno na signalni stup, da je razmrskao lubanju i ostao na mjestu mrtav.
TV Zaboravljeni Maglaj - Dokumentarni program 