Jelena Mrgić: Severna Bosna 13-16. vek; Istorijski institut Beograd, 2008.

Pogledajte ovaj dokument na Scibd-u

Dražbeni izrok od 05.10.1891. objavljen u Sarajevskom listu.

Drugi dražbeni izrok. Potpisani kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Johana Mihalika iz D. Tuzle protiv ovršenika Rašida Obralića iz Maglaja radi dužnih 70 for. spp. dozvolio ovršnu javnu dražbu slijedećih nepokretnina ovršenikovih, popisanih u pljenidbenom zapisniku ovoga suda od 20. marta 1891. br. 1046/gr. koje se nalaze u kat. opć. Milino selo i to:

Nekretnine u AI. grunt. uloš. br. 18, kmetovsko selište Vračević k. br. 18, i to: kat. čest. br. 375 kućište sa dvorištem, br. 373, dvorište, br. 374/1 šljivik oko kuće, br. 374/2 oranica “Podkućnica”, br. 376, “vrt oko kuće”, br. 377, livada “Barica”.

U grunt. ul. br. 19, kmetovsko selište Gjuranović k. br. 19, u kat. čest. br. 366, kućište sa dvorištem, br. 360, oranica “više kuće”, br. 367, “vrt do kuće”, br. 369, gradilište, br. 379, oranica “Vrto”, br. 538, oranica megju putima, br. 539, oranica megju putima, br. 610, šuma pod cerikom, br. 615, oranica “Cerik”, br. 629/1, livada “Barica”, br. 631, livada “Bara”, br. 685, šuma “Zasjeka”.

U grunt. ul. br. 21, kmetovsko selište Gjuranović k. br. 21, kat. čest. br. 363, kućište sa dvorištem, br. 353, livada “Brdo”, br. 356, oranica “Brdo”, br. 361, oranica “Nadkućnica”, br. 362, šljivik kod kuće, br. 364, vrt za kućom, br. 616, oranica “Cerik”, br. 617, “šikara kraj Cerika”, br. 620, oranica “Cerik”, br. 682, šuma “Zasjeka”, sve mirie.

Za dražbu tih nepokretnina koja će se obdržavati u Maglaju kod suda odregjuje se rok u ponedjeljak na 18. januara 1892. u 10 sah. prije podne. Na prvom roku ne će se nepokretnine prodati ispod oglasne cijene, a ako ne budu prodane na prvom roku, to će se na drugom, odredit se imajućem roku, onome prodati, koji najviše ponudi, makar i ispod oglasne cijene. Dražbeni uslovi i isprave odnoseće se na gornje nepokretnine mogu se uvidjeti kod ovog ureda kao suda svaki dan. Pozivaju se realni vjerovnici, koji imadu pravo da budu namireni iz kupovnine, i koji nijesu dobili posebne obavijesti o dozvoljenoj dražbi, da svoje zahtjeve prijave na razdiobnom ročištu, najkašnje do konca rasprave, jer se inače kod razdiobe kupovnine ne će uvažiti njihovi zahtjevi. Isto tako pozivaju se svi, koji hoće da dokažu prava, vlasništva ili druga stvarna prava na nepokretninu, koja se ima dražbom prodati, da negledeći na to, što nijesu dobili posebne obavijesti, imadu svoje tužbe za ova prava predati za dvije nedjelje počevši od pošljednjeg dana, kada je izrok proglašen, jer će se inače bez obzira na ta njihova prava ovrha provesti.

Kotarski ured kao sud      Maglaj, 5. oktobra 1891.

Pismo tuzlanskog advokata dr. Sigmund Weiss – a od 30. avgusta 1894. upućeno Huseinu Gračiću

Dr. SIGMUND WEISS
ADVOKAT – DOL. TUZLA D. TUZLA, 30. Augusta 1894.
Gosp. Husejin Gračo

Maglaj

U stečajnom predmetu Atifa Arapčića iz Maglaja morao sam u smislu dotičnih platežnih nalogah nakon dignuća stečaja, a to tekom ove godine položili kao upravitelj stečajnine u gotovom novcu u ime različitih pristojba svote od 2fre, 3fre 20g, 4fre, 11fre 40g, 99fre 99g, te 70fre 06g, ukupno dakle 190 fre 65 g.

Polaganjem toga novca u porezni ured i ulaganjem utoka proti platežnim nalazima nastao mi je trošak od 32 fra 70. tako da sam za stečajninu imao trošak od 223 fra 35. Pošto stečajnog imetka više nema, to u smislu naredbe zemaljske vlade u Sarajevu od 11/10 1893 (?) 100.714/II te otpisa zajedničkog ministarstva od 4/II 1893 (?) 11.132 taj trošak mogu naplatiti od bivših stečajnih vjerovnika.

Na Vas odnosno Vašu tražbinu odpada svota od / fr 40, pa Vas najljepše molim da mi tu svotu blagoizvolite kretom pošte poslati.

S poštovanjem

Za Dra Sig Weissa
(Schomah)

U tekstu Alije Nametka u kojem opisuje život i djelo Edhema Mulabdića, spominje se Atif Arapčić kao ugledni ondašnji trgovac suhom šljivom i prekomorskom robom, koji je uzeo gradskog bilježnika, Jovana Čokića kao instruktora svom bratiću Eminu (koji je kod njega bio nešto kao knjigovođa, ali na stari način, turskim pismom), da ga “nauči novo pismo i drugo šta treba”.

“Emin je bio Edhemov vršnjak i drug iz ruždije. Za Emina je nabavljena početnica, i on bi svaki dan od svog instruktora naučio po jedno slovo. To bi poslije Edhem od Emina prepisao i tako je preko svog druga naučio i za mjesec-dva postao pismen.”