Arhive kategorije: Historija Tešnja

Tešanjski sidžil, 02.03.1742. – Begzadić Mehmed-aga

L 7a/d3:
Uzrok pisanju dokumenta, upućenog Vratima sreće i pravednosti, sljedeći je:
Begzadić Mehmed-aga, jedan od aga maglajske tvrđave, koja pripada Tešanjskom kadiluku, podnio je žalbu časnom, svijetlom sudu, stjecištu vjere, visokom čistilištu: Omer spahija, Durak, Velija i njihovi sinovi uživaju timar u Tuzlanskom kadiluku. Moj posjed, poznat po imenu Gorina, u Maglajskoj nahiji ometaju i miješaju se, što je zabranjeno. Kako je zabranjeno remetiti uživanje posjeda, podnio sam žalbu sudu u cilju izvršenja sudskog spora. Onaj ko nije stanovnik Tešanjskog kadiluka ne može biti pozvan na sud, ukoliko se kadiji ne pošalje časna bujuruldija. Kada je na gore izloženi način udovoljeno i kada je vašem smjernom podaniku data odgovarajuća presuda, o istoj stvari iz drugog kadiluka časnom bujuruldijom naređeno je da dođemo. Na tom mjestu izvršena je sudska rasprava, o čemu je izdano sudsko rješenje. Ovaj smjerni podanik moli da bujuruldijom izvolite narediti da se to rješenje pošalje parničnim strankama.
Ovaj smjerni podanik želi Vašem uzvišenom gospodstvu trajni život!
Zavedeno: 26. zul-hidždžeta 1154. (2.3.1742) godine.
Ahmed Said, kadija kadiluka Tešanj

SIDŽIL TEŠANJSKOG KADILUKA (1740-1752), str. 33.

Tešanjski sidžil, bilješka u kojoj se spominju braća Abdulatif i Abdulmumin, age maglajske tvrđave

L 20/d4:
Neka je hvala moćnom, milostivom, mom sultanu!
Ovi su smjerni podanici kapetani i oficiri Tešnja, Gradačca, Doboja i Maglaja. Prošle godine imali smo uz zajednički dogovor neke troškove u vezi s graničnim pitanjima. Svi u našem agaluku dali su troškove koji su se na njih odnosili. Samo age maglajske tvrđave Abdulatif i njegov brat Abdulmumin ne daju svoj dio u iznosu od 190 groša, nalaze izgovor i suprotstavljaju se. Od Vaše uzvišene milosti očekujemo da spomenutima naredite da pokupe spomenutu sumu i da časni ferman uputite tešanjskom gospodinu kadiji i skupljaču prihoda spomenutog kadiluka, kao i maglajskom kapetanu.
Vječna je naredba njegove visosti, mog sultana!
Smjerni kapetani i oficiri spomenutih tvrđava

(nije naveden datum, ali se nalazi među bilješkama pisanim 1743. godine)

SIDŽIL TEŠANJSKOG KADILUKA (1740-1752), str. 78.

Bilješka iz Tešanjskog sidžila – tužba Sulejman-age dizdara maglajske tvrđave 02.01.1746.

L 28/d1:
Sulejman-aga, sin Abdulatif-age, dizdar tvrđave Maglaj – Tešanjski kadiluk – došao je na uvaženi sud koji treba poštovati i izjavio:

“Prema časnom, uzvišenom beratu uživalac sam timara koji je među stanovnicima i komšijama poznat po imenu Prokulica. Posjed poznat po imenu Prokulica izdao je u zakup Ali-hodža, što je naznačeno u sultanskom defteru koji posjedujem i određen je resm po 40 akči ušura. Po zakonu nije dozvoljeno miješanje u moj timar i izmjene zakonskog ušura koji se treba davati sa obradivih površina. Bez ikakvih važećih dokumenata stanovnici kasabe Maglaj:
Mahmud-efendija, sin Mehmeda čelebije,
Abdurahman, sin Ibrahimov,
Mahmud, kethoda,
Osman, sin Mehmedov,
Imrulah, sin Alijin,
Mustafa, sin Osmanov,
Hasan, sin Sulejmanov,
Mahmud, sin Ahmedov i
Mehmed, sin Husejnov,
tvrdili su da su oni uživaoci posjeda koji je dat u zakup. Samovoljno su, umjesto mene, uzeli zakonsku desetinu. Zbog njihove samovolje uputio sam predstavku bivšem bosanskom valiji Jegen Mehmed-paši sa obavještenjima originalnog sultanovog deftera sa tugrom, koji posjedujem. Tešanjskom gospodinu kadiji naređeno je da prema sultanovom defteru, koji se kod njeg nalazi, utvrdi činjenično stanje. Isto tako fermanom je bilo naređeno bivšem tešanjskom kadiji Ajni-efendiji da se u njegovom prisustvu izvrši sudski spor i da se na osnovu sultanovog deftera sa tugrom donese presuda, zatim da se izvrši zakonska opomena zbog uzurpacije zakonske desetine. Zbog toga što su prihodu mog timara učinili veliku štetu navedeni nisu bili ni upozoreni, niti okrivljeni. Molim da se to na licu mjesta ispita i izvrši sudska rasprava.”

Zemin hatiba Ali-havadže - poznat kao Okolica registrovan je u Opširnom popisu Bosanskog Sandžaka iz 1606. Naveden je u podacima o raji u samom Maglaju, dio u mahali Bradići. A. Ljuca, str. 102.

Zemin hatiba Ali-havadže – poznat kao Okolica registrovan je u Opširnom popisu Bosanskog Sandžaka iz 1606. Naveden je kod podataka o raji u samom Maglaju, dio u mahali Bradići. A. Ljuca, str. 102.

Na raspravi, održanoj u prisustvu osoba zapisanih u dodatku dokumenta, pozvane su parnične strane. Spomenuti tužitelj Sulejman upitao je uz svjedoče­nje stanovnika iste kasabe
Mehmeda, odabaše,
njegovog brata Sulejmana, alemdara, i
Husejna, sina Fazlulah-havadže:
“Osim mog timara poznatog po imenu Prokulica, a čiji sam ja uživalac na osnovu berata, postoji li u njegovim granicama drugi takav posjed?” Upitani su bez prisile odgovorili da ne postoji. Kada se pogledala kopija sultanskog deftera koju posjeduje Sulejman-aga, pisalo je da je resm za zemin Ali-havadže hatiba, poznat po imenu Prokulica određeno 40 akči. Prema izjavi optuženih, a saglasno dodatnom dokumentu, zemin je u zakupu koji uživaju samo tri posadnika. Prema zakonu i sultanskom defteru za posjed koji uživaju trebaju dati zakonske desetine. Utvrđeno je na časnom sudu da spomenutom Sulejman-agi trebaju dati zakonsku desetinu. U cilju donošenja presude i upozorenja napisan je ovaj hudžet. Kopija se čuva u sidžilu.
Dogodilo se i zapisano: 9. zul-hidždžeta 1158. (2.1.1746) godine.

Svjedoci čina:
Omer spahija Ćupović (Ćupo-oglu) iz sela Kopice,
Mehmed-aga Galijašević iz Tešnja,
ponos vršnjaka Abdulmumin-aga iz Maglaja.

dizdar – zapovjednik grada, kastelan, starješina mustahfiza, morao je stalno boraviti u gradu, svaki dizdar posjedovao je timar s ekonomskim imunitetom.
berat – carski ukaz kojim se postavlja neki službenik, dodjeljuje posjed, plata ili neko odlikovanje.
resm – porez, taksa, pristojba, naknada.
ušur – naturalni porez na poljoprivredne i druge proizvode, a najčešće je iznosio desetinu.
čelebija – gospodin, obrazovan čovjek, plemićka titula.
kethoda – zamjenik glavnog i odgovornog vršioca određene službe, zamjenik ili pomoćnik nekog upravnog službenika ili vojnog zapovjednika.
odabaša – zapovjednik manje vojne formacije, do desetak članova.
alemdar – osoba koja u vojsci nosi zastavu
havadže – učitelj, profesor, hodža.
hudžet – službeni kadijski dokument.

Bilješka iz Tešanjskog sidžila od 09.09.1742. u kojoj se spominje maglajski kapetan Hadži Mahmud

Teš sidžil str 47L 12/d2:
Na osnovu časne bujuruldije koja je poslana ove 1155. (1742) godine po mubaširu hadži Husejn-agi, kao i na osnovu naredbe fermana bilo je potrebno da se pošalje iz Tešanjskog kadiluka 20 kola sa po dva para volova, šest osoba za paljenje kreča, komorske konje i čerahore. Da bi se izvršila procjena u skladu sa časnom bujuruldijom, došli su u Ninkovo Selište i Šušnjare  naimenovane osobe: kethoda kapidžija Omer-aga, kapetani i naibi Tešnja, Doboja, Gradačca, tuzlanski naib i vojnici sa svojim zapovjednicima. Trebalo je izvršiti procjenu za obnovu doborske tvrđave i o tome podnijeti izvještaj. Nakon izvršene procjene svi spomenuti kapetani, kao i kapetan Vranduka Husejn, zatim Maglaja hadži Mahmud potpisali su izvještaj i poslali ga po mubaširu hadži Husejn-agi. Na osnovu izvršene procjene i u skladu sa časnom bujuruldijom, posredstvom mubašira Hasana čauša izvršen je razrez po starom običaju. Suma je izražena u akčama i na sljedeći način prikazana.
Zapisano: 9. redžepa 1155. (9.9.1742) godine.
-nahija Maglaj:   669 groša i 112 groša za menzil = 781 groš
-nahija Žepče:    446 groša i 8 groša za odbjegle = 454 groša .
-sultanov has – zimije nahije Tešanj:   820 groša i 18 groša za odbjegle = 835 groša
-čiftlička sela:   503 groša
-vakuf (Gazi Husrev-begov): 273,5 groša i 6 groša za odbjegle = 279,5 groša

SIDŽIL TEŠANJSKOG KADILUKA (1740-1752), str. 47. ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU

bujuruldija – dokument koji su izdavali lokalni namjesnici (bosanski valije odn. veziri)
ferman – sultanski dokument, izdavan zbog različitih potreba u vidu instrukcija, naredbi ili informacija.
mubašir – službeno lice, izaslanik ureda bosanskog namjesnika. Izvršavao je razne zadatke po nalogu Bosanskog Divana.

Hamdija Kreševljaković je napisao:

Kapetani Maglaja bili su iz dvaju različitih porodica kojima se za prezimena ne zna, kao ni za imena kapetana iz prve porodice. Potomci ove druge porodice prozvaše se kasnije Uzeirbegovići. U porodici ovih sačuvalo se predanje da je jedan od njihovih predaka bio imam Kalauz Jusuf-pašine džamije u Maglaju i da je on uzurpirao maglajsku kapetaniju na nepoznat način.

Da li je ovo jedan od kapetana iz te prve porodice o čijim imenima H. K. nije imao podataka?