Arhive kategorije: Maglajski trgovci

Pravda 19. 6. 1924. Merhum Husejn ef. Smajlagić

INNA LILLAHI! Maglaj, 16. juna. Ovdje je prošle nedjelje preselio na ahiret naš ugledni građanin Husejn ef. Smajlagić u svojoj 66. godini, a nakon 6-mjesečne bolesti, koju je merhum strpljivo snosio. Merhum Husejn ef. bijaše obdaren lijepim duševnim sposobnostima čelik karaktera i lijepe ćudi a bez ikakva naročita isticanja. No istakao se on mimo mnoge naše prosječne ljude i za dugo vremena prije i poslije sebe rijetkom sposobnošću i vrlinama, a to je tim, što je od dvadesetero svoje djece, što je izrodio, četrnaestero, koja ostaju iza njega i to devet sinova i pet kćeri, lijepo odgojio, svako od njih uputio za posao i tada im dao pravac u životu, kojim treba da ide svaki pošteni musliman i čestiti građanin. Ni jedno od te djece, koja su već odrasla, nije skrenulo ni za dlaku na stranu a to je u današnjim vremenima velik uspjeh.

Merhum Husejn ef. je sin Mustafe Smajlagića, koji je prije dvadesetak godina umro kao zadnji u našoj varošici koji jе još nosio starinski kauk. No nebih rekao, da od svoje kompenzativnosti nije htio fesa da ustakne, jer on je jedan od prvih građana, koji negdje oko 1870. dade svog sina u ruždiju, koja se tada u nas osnova i na koju vikahu onda mnogi i slobodoumniji i tako je Husejn ef. jedan od prvih učenika naše ruždije, ali on bijaše i po svom napretku u nauci prvi, koji po svršetku njezinu stupi u državnu službu. Austrijska okupacija zateče ga već kao mal-mudira (poreznika). Interesantna je mala uspomena iz njegova života što ga naš prvi predstojnik iza okupacije Stojisavljević po imenu zadrža i dalje u istom svojstvu u službi i preporuči mu da što prije nauči novo pismo (latinicu) i da se tako pomalo uvodi u tu službu i u novom duhu i načinu, a uz jednog poreznog činovnika (po imenu Vasa), koji je za taj ured dobavljen i počeo već raditi. Husejn ef. se bio i sklonio na to, ali svagdanje moderne bezbožničke psovke gosp. Vase, koje je sipao na narod, kad je uplaćivao porez, ogadiše Husejn ef. to zvanje i on istupi iz službe i zatrgovči se. Tako je radio dok mlađi njegovi ne preuzeše njegove poslove. Mnogobrojno prisustvo građana dženazi a i prisustvo neke gg. činovnika pokazaše lijepu počast uspomeni dobrog i čestitog Husejn ef. Neka mu dragi Bog podijeli firdevsi ala dženet, a ožalošćenoj porodici, svojti i prijateljima sabur i utjehu.

Allah rahmet ejleje!

Edhem Mulabdić

Još jedan nekrolog iz pera Edhema Mulabdića, pun dragocjenih informacija.

Husejn ef. je umro u 66. godini, što znači da je rođen oko 1868.

Njegovi sinovi bili su Hazim, Salim (1889-1967), Osman, Mehmedalija, Nurija (1894-1963), Avdo (1894-1967), Dželal (1897-1964), Refik, Hamza i Hakim (1914-1993) a kćeri Ramiza Porobić, Hazba Mešić, Hava Ibrahimefendić, Ridžalka Mulić i Melećhana Širbegović.

U broju od 4. 6. te iste godine u “Pravdi” je objavljena javna zahvala gdje se braća Smajlagić zahvaljuju na brojnim izrazima saučešća povodom smrti njihovog oca:

JAVNA ZAHVALA.

Prilikom smrti našeg neprežaljenog oca Husejn ef. Smajlagića primili smo mnogo i pismenih i usmenih izražaja saučešća od svojih prijatelja i znanaca. Svima tim prijateljima i znancima izražavamo ovim putem najtopliju našu zahvalnost.

Maglaj, 30. juna 1924.

Braća Smajlagić, sinovi merhum Husejn ef.

Žalba trgovaca iz Maglaja upućena višim nivoima vlasti, u kojoj se žale na visoke takse koje odbijaju trgovce od prodaje na maglajskoj pijaci. Jugoslavenski list 16. 4. 1929.

Žalba trgovaca iz Maglaja

Maglaj, 8. aprila.

Ovih dana su trgovci grada Maglaja uputili žalbu na Velikog Župana i na Oblasnog Komesara tuzlanske oblasti, u kojima se žale protiv povišenja uvoznine budžetom gradske općine u Maglaju za god. 1929.-30. Žalbe, jedna i druga su istog sadržaja, a između ostalog u onoj upućenoj Velikom Županu stoji:

»Gradsko poglavarstvo u Maglaju svojim proračunom za god. 1929.-30. povisilo je u mnoge budžetne stavke, a naročito one, koje se tiču direktno nas trgovaca, t. j. uvoznine. Mjesto Maglaj samo po sebi mrtvo je mjesto, te se nalazi u stalnom opadanju, što se tiče trgovine, prometa i prometnog života uopće.

U neposrednoj blizini Maglaja nalaze se mjesta Doboj i Zavidović, koji u tom pogledu i samim svojim položajem, te radi svoga prometa konkurišu mu u tom.

Jedan od uzroka, da se te dvije općine podižu na račun maglajske pijace, trgovine i prometa, jeste i u tom, što gradske općine tih dvaju mjesta privlače razne trgovce i uvoznike sa svojom nisko odmjerenom uvozninom, da tu svoju robu prodaju na njihovim pijacama, pa se događa, da više puta mnogi trgovci i mnoge općine, koje su bliže gradu Maglaju, prodaju svoju robu i produkte radije na pijaci grada Doboja.

Tako je za vagon brašna određena uvoznina za Maglaj Din 500.—, u Doboju međutim Din 100.—. Cement u Maglaju po vagonu Din 300.—, u Doboju Din 20.—. Cigla u Maglaju Din 80.—, u Doboju Din 25.—. Crijep u Maglaju Din 150.— a u Doboju Din 75.—. Grah u Maglaju Din 100.—, u Doboju Din 50.—; krompir u Maglaju Din 300.—, u Doboju 30.— kukuruz u Maglaju Din 300.— a u Doboju Din 50 i t. d.

Iz ovoga se jasno vidi, da je uvoznina prema novom općinskom budžetu za grad Maglaj nerazmjerno povišena i prema godini 1928., a i nerazmjerno je povišena prema uvoznini gradske općine u Doboju.

Očito je dakle, da ćemo mi trgovci grada Maglaja, koji i onako tek jedva promećemo, teško osjetiti i podnijeti ove povišene stavke i uvozninu.

Stoga molimo g. Velikog Župana, da ovu opravdanu našu žalbu uzme u pretres, te ovoj žalbi dade mjesta i predloži budžet općine grada Maglaja, glede povišenja uvoznine na robu, snizi prema budžetu, koji je vrijedio za god. 1928.-29.

S.M

Jugoslavenski list, 20. 02. 1929. Dopis iz Maglaja o izboru nove uprave Muslimanskog kluba.

NOVA UPRAVA MUSLIMANSKOG KLUBA U MAGLAJU.

Maglaj, 18. februara.

Prije par dana, muslimanski Klub u Maglaju održao je svoju godišnju glavnu skupštinu u svojim prostorijama koja je bila dobro posjećena i potrajala duboko u noć. Na istoj izabrana je nova uprava u koju su unišli mladi i agilni ljudi.

Predsjednik g. Sulejman Mujezinović, trgovac,

podpredsjednik g. Mehmedalija Smajić, trgovac,

tajnik g. Tahir Misirlić, učitelj,

blagajnik g. Ibrahim Smajić, trgovac,

knjižničar g. Akif Emrić,

kuće nadzornik, g. Mehmedalija Lokmić, obućar,

te odbornici bez funkcije gg. Osman Obralić i Fadil Muradbašić,

zamjenici: gg. Osman Kadribašić, Sejfulah Terzimehić i Ibrahim Šehić,

revizori: gg. Mujo Delibegović i Salih Obralić.

S.M.

Jugoslavenski list 06. 01. 1928. Dopis o preuzimanju dužnosti komesara (načelnika općine)

Pošta iz Maglaja

NOVI KOMESAR ZA OPĆINU MAGLAJ.

U utorak dana 3. o. mj. preuzeo je gosp. Began Karahusić trgovac u Maglaju, dužnost komesara od gosp. Alekse JovanovIća trgovca u Maglaju, koji je istu dužnost obavljao kroz više godina. Novi komesar član je JMO., koja će derigirati još 3 svoja člana.

Srazmjer članova u novom vijeću biće 4 od JMO, a 2 od radikala, što odgovara rezultatu zadnjih izbora za Narodnu Skupštinu.

1880. Bosansko-hercegovačke novine. Iskaz donacija za siromašne građane (podaci za Maglaj – vjerovatno greškom upisano Vlasenica i Srebrenica)

III. Izkaz dobrovoljnih prinosaka za siromašne žitelje bosansko – hercegovačke skupljenih u kotaru Brčka

Obćina Vlasenica i Srebrenica.

Ces. kralj, nadporučnik i kotarski upravitelj Stjepan Stojsavljović, 30 for.;

ces. kr. poreznik Vaso Manojlović, 1 for.;

Kadia Mahmud Hamdy, 10 for.;

ces. kr. kotarski liečnik Emanuel Maydl, 3 for.;

ces. kr. kotarski kancelista Anton Mlinarić, 2 for.;

sudbeni pisar Mustafa Mulobotić, 3 for.;

sudbeni prisjednik Suljaga Širbegović, 5 for.;

sudbeni prisjednik Suljaga Numanović, 5 fr.;

načelnik Mustajbeg Uzeirbegović, 18 for.; 70 novč.; ili 2 Napoleona,

bilježnik Jovan Čokić, 2 for.;

veleposjednik Salibeg Uzeirbegović, 30 for.;

trgovac Atif Arapčić, 10 for.;

trgovac Ibrahim Mulabdić, 3 for.;

trgovac Agan Mulalić, 1 for.;

trgovac Mulazimaga Mehinagić, 1 for.;

trgovac Anto Arsenović, 1 for.; 50 novč.;

trgovac Gjurko Šimić, 1 for.;

trgovac Smajo Herceg, 30 novč.

Po njima su se zvale maglajske ulice (3. dio)

Ulica Darka Cvijanovića

Sa dužnim poštovanjem sjećamo se Darka Cvijanovića naprednog omladinca koji je položio svoj život za slobodu. Njegovo ime nosi jedna ulica u Maglaju i na taj način donekle smo dali obilježje uspomeni na Darka koji je rođen 26. aprila 1925. godine u Maglaju, u trgovačkoj porodici Nikifora Cvijanovića.

Darko je završio osnovnu školu u Maglaju, a imao je sreću da gimnaziju pohađa u Tuzli, gdje se u to — predratno doba, osjećao uticaj napredne omladine. Svojim ponašanjem i druželjubivošću stekao je mnoge prijatelje, a mrzio je šovinizam i nacionalizam, mrzio je one koji su težili nacionalnoj podvojenosti. On je od malena, već u trgovini svoga oca osjetio i vidio šta znači neravnopravan položaj velikog broja radnika, susretao se sa onima koji ranim vozom putuju na Usoru, a vidio je i grupe poljoprivrednih radnika koji su sa svojim alatom čekali na ćaršiji da ih neko zovne u nadnicu, da bi za rad od jutra do mraka primili toliko da održe goli život. Iako sam nije oskudjevao, on je osjećao nepravdu.

Rat ga je zatekao u Tuzli, morao je da prekine školovanje i da se vrati u Maglaj. Njegovo djelovanje, njegove napredne ideje osjećale su se i u Maglaju, on je stalno govorio »brat je mio, koje vjere bio«. U to vrijeme u Maglaju je boravila iskusna ilegalka Tamara Begović iz Brčkog, bila je tu u posjeti rođacima. Na veče uoči prvog oslobođenja Maglaja, kotarski predstojnik Panić dijelio je stotinjak pušaka i municiju građanima Maglaja, očekujući da će oni pružiti otpor oslobodiocima ali već sutradan sve puške su predate partizanskim jedinicama koje su oslobodile Maglaj, a da iz njih nije ispaljen ni jedan metak. U toj akciji je imao uticaja i Darko, a i Tamara. Odmah poslije toga drugarica Tamara odlazi u Brčko, a sa njom se tamo sklanja i Darko Cvijanović, da bi se spasili od gnjeva ustaških zlikovaca, poslije povlačenja boraca Partizanskog odreda.

Evo šta o Darku Cvijanoviću, njegovom djelovanju u Brčkom kažu dvojica boraca, Fadil Alikadić i Refik Piskavica:

Znamo da je drug Darko došao u Brčko, bio je kod Jusufa Begovića, oca Tamarinog, da je zajedno sa Tamarom radio za NOP i da je već početkom decembra 1941. godine bio primljen u Komunističku partiju Jugoslavije. Kada je u Brčkom provaljena Skojevska organizacija početkom januara 1942. godine, počelo je hapšenje, a Darko je zajedno sa Tamarom, Harizom Suljićem i Zaimom Mušanovićem napustio grad u namjeri da odu u partizane, ali su otkriveni na periferiji grada i uhapšeni.

alt
Slika je preuzeta iz članka Ataha Mahića o nekadašnjem KUD “Islahijjet” u Brčkom (TVZM)

Hariz Suljić je prilikom hapšenja izvršio samoubistvo pištoljem, a ostali su opkoljeni, pohvatani i dovedeni u zatvor u Brčko. Za vrijeme istrage u brčanskom zatvoru kao i u logoru Jasenovac, kuda je otpremljen, Darko je imao dobro držanje. U logoru se razbolio usljed fizičke iscrpljenosti i mučenja, a u aprilu 1942. godine spaljen je u jasenovačkom krematorijumu zajedno sa još 12 drugova iz te »brčanske grupe«.

Tako je završio svoj život ovaj divni mladić, ne dočekavši slobodu za koju se borio, bio je i ostao dosljedan svojim idealima, primjer kako se čuva bratstvo i jedinstvo.

Zijah SMAJLAGIĆ

(Članak objavljen u listu Natron, 31. maj 1977. godine)

Ulica Braće Bašić

Ulica koja vodi od Kuršumlije džamije prema gornjoj čaršiji nosi ime ove dvojice boraca za slobodu. Rođeni u Maglaju, Mehmed 1911, a Jusuf 1914. godine potiču iz siromašne patrijarhalne porodice Mustafe Bašića. Osnovnu školu su završili u Maglaju, pa ih je put kao i mnoge druge omladince iz Maglaja vodio na razne strane da potraže bolji život, jer u Maglaju se u to vrijeme nije moglo, očekivati zaposlenje. Mali je broj onih koji su uspjeli da se zaposle u ono nekoliko zanatskih radnji.

Mehmed je pohađao gimnaziju u Sarajevu i kasnije Pravni fakultet. Zaposlio se najprije u Jajcu, zatim je premješten u Bosansko Grahovo. Tu je dočekao okupaciju. Kao napredni omladinac bio je aktivan i organizovan, pa je kao takav ubijen od četnika odmah 1941. godine.

Jusuf se nakon završetka osnovne škole zaposlio u željezničkoj radioni u Sarajevu. Poznato je da je upravo tu stasao veliki broj članova SKOJ-a i Partije, da je u toj radioni radnički pokret i Partija imala snažno uporište. Jusuf se priključio naprednom pokretu, pa je među prvima izašao iz Sarajeva 1941. godine da bi učestvovao u borbama za oslobođenje. U međuvremenu bolovao je od tifusa, a čim se oporavio opet se uključio u borbu. Poginuo je negdje na granici Mađarske pred završetak rata. Ni danas se ne zna za grob ovog palog borca, ali maglajska ulica koja nosi ime braće Bašića ostaje kao stalno obilježje i sjećanje na pale drugove.

Z. SMAJLAGIĆ

(Članak objavljen u listu Natron, decembar 1977. godine)

SL 06. 06. 1903. Nenadović, Tahmiščić

Br. 2334/gr. 1903. IV. 3/1903.  1188 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Nurije Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 253 K 40 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenice Zlatke H. Nenadovića iz Maglaja, u grunt. ul. br. 36, kat. općine Briesnica dol. u A I. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se prvi rok u subotu dana 13. juna 1903. u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene odregjene na 300 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 5. maja 1903.

 

Br. 929/gr. 1903. IV. 112/1902.   1189 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Mehmeda Mulabdića, trgovca iz Maglaja, zastupan po odvjetniku dru Maxu Rothu iz D. Tuzle, zbog dužnih 900 K spp , dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Mujage Tahmiščića, posjednika iz Maglaja,

u gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., u A I., teNenadovic, Tahmiscic SL 6 6 1903

u gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, u A I. i II. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se drugi rok u srijedu dana 17. juna 1903. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za naj­više ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene od­regjene kako slijedi:

I. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 264/2, ku­ćište sa dvorištem, u površini od 100 met.,

kat. čest. br. 264/1, bašča oko kuće, u površini od 1 dun. 620 met.,

kat. čest. br. 265/2, bašča oko kuće, u površini od 550 met., na 500 K.

II. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 260, oranica „Bara”, u površini od 11 dun. 570 met.,

kat. čest. br. 261, oranica „Bara”, u površini od 9 dun. 680 met., na 650 K.

III. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 697/1, ora­nica „Polje”, u površini od 4 dun. 920 met.,

kat. čest. br. 697/2, oranica „Polje”, u površini od 20 met.,

kat. čest. br. 698/3, oranica „Polje”, u površini od 3 dun. 730 met.,

kat. čest. br. 699/3, šuma obala kraj Bosne, u površini od 630 met., na 680 K.

IV. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., naime:

kmetovsko selište Jovanović, k. br. 2, sastojeći se od 22 komada parcela, u površini od preko 70 dun., na 500 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 25. marta 1903.

SL 10. 10. 1912. Lobenwein

O. 421/1 1912.   3337 1—1    4094

Kotarski sud u Maglaju, daje na znanje, da je na molbu Dioničke pivovare u Sarajevu, po Lobenwein SL 10 10 1912dru Josipu Fischeru, odvjetniku iz Sarajeva, zbog 2814 K 36 h spp., dozvolio javnu ovršnu dražbu nepokretnina ovršenika Antonije, Rudolfa i Ivana Lobenweina iz Maglaja, što su upisane:

U A I., grunt. ul. broj 49, kat. općine Maglaj, vrsti mulk, s oglasnom cijenom od 5000 K.

Za dražbu, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se prvi rok u srijedu, dana 13. no­vembra 1912., u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodavače se te nepokretnine zа najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarsk i sud. Maglaj, 3. septembra 1912.

SL 04. 04. 1908. Šahbeg Hadžialić sin Muhameda

О. 9/1908.  530 1 — 1

Kotarski sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja stečajnine Mehmeda Mulabdića iz Maglaja, po upravitelju iste Ivanu K. Ostojiću iz D. Tuzle, zbog dužnih 420 K spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina upisanih na ovršenika Šahbega Hadžialića umrl. Muhameda iz Maglaja.

  1. U grunt. ul. br. 1688, katastr. općine Maglaj, u A I. i to:

Kat. čest. br. 3030/8, oranica ,,Grabik“ do Murtina, u površini od 2 dun. 640 kv. met.

Kat. čest. br. 3057/1, oranica „Jelovac“ , u povr­šini od 4 dun. 800 kv. met.Sahbeg Muhameda Hadzialic SL 4 4 1908

Kat. čest. br. 3057/2, kućište sa dvorištem i ku­ćom, u površini od 100 kv. met.

Kat. čest. br. 3057/3, šljivik okolo kuće, u povr­šini od 3 dun. 600 kv. met.

Kat. čest. br. 3056/1, šuma „Lipik“ , u površini od 12 dun. 100 kv. met.

Kat. čest. br. 2056/2, šljivik „Lipik“ , u površini od 1 dun. 850 kv. met.

2. 2/5 dijela nekretnina upisanih u grunt. ulošku br. 525, kat. općine Maglaj, u A I. i to :

Kat. čest. br. 169/2, kućište sa dvorištem,, u po­vršini od 800 kv. met.

3. 1/26 dijela nepokretnina upisanih u grunt. ul. br. 1623, kat. općine Maglaj, u A I. i to:

Kat. čest. br. 665, oranica „Bašča“ , u površini od 4 dun. 700 kv. met.

Kat. čest. br. 2508, šuma kraj puta, u površini od 1 dun. 150 kv. met.

Kat., čest. br. 2899/3, šikara „Krčevina“, u povr­šini od 2 dun. 730 kv. met.

4. Nekretnine upisane u grunt. ul. br. 280, katastr. općine Maglaj, u A I. i to:

Kat. čest. br. 21/12, kuća k. br. 280, sa kućištem i dvorištem, u površini od 110 kv. met.

Kat. čest. br. 22/22, vrt pod putom, u površini od 140 kv. met.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se prvi rok u petak dana 5. juna 1908. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodavaće se te nepokretnine gore navedenim redom za najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene odregjene za grunt. cjelinu pod 1. na 700 K, pod 2. na 100 K, pod 3. na 20 K, pod 4. na 430 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski sud. Maglaj, 26. marta 1908.

SL 04. 04. 1891. Mulalić, Mulabdić, Karahusić

Br. 988/gr. 512 1—1SL 04 04 1891 Devetine, Muharem Karahusic, Mulabdici, Mulalici

Drugi dražbeni izrok. Potpisani kotarski ured kao sud u Maglaju daie na znanje, da je na molbu ovrho­ voditelja Blaška Tasovića protiv ovršenika Šahbega Mulalića iz Maglaja radi dužnih 1307 groša spp. do­zvolio ovršnu javnu dražbu slijedećih nepokretnina ovršenikovih popisanih u pljenidbenom zapisniku ovoga suda od 10. augusta 1890. br. 3090, koje se nalaze u mjestu Devetini i to:

1. Oranica „Podvode“, u površini od 1 dun. sa megjašima: od istoka željeznica, od juga Mehmed Mulavdić, od zapada put, od sjevera štacija i Beg iz Maglaja.

2. Bara „Ustavica“ kosanica, u površini od 3/4 dunuma, sa megjašima: od istoka željeznica, od juga Mehmed Mulavdić, od zapada put, od sjevera Beg iz Maglaja.

3. Oranica Luka „Kupala“, u površini od 1 dun. sa megjašima: od istoka željeznica, od juga Edem Mulavdić, od zapada put, od sjevera Beg iz Maglaja.

4. Kosanica „Bara pod Obalom“, u površini od 2 dunuma, sa megjašima: od istoka željeznica i voda, od zapada Mehmed Mulavdić, od juga put, od sje­vera Agan.

5. Oranica „Krčevina“, u površini od 1 dun , sa megjašima: od istoka željeznica i voda, od zapada Agan, od juga Mehmed i put, od sjevera Suljaga.

6. Oranica „Ječinište“, u površini od 2 1/2 dun., sa megjašima: od istoka željeznica, od juga Edem Mulavdić, od zapada put. od sjevera našljednici Muharema Karahusića

Za dražbu tih nepokretnina koja će se o državati u Maglaju kod suda ođregjuje se drugi rok u su­botu na 16. maja 1891. u 9 sahati prije podne, te će se na tom drugom roku onome prodati, koji najviše ponudi, makar i ispod oglasne cijene.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud

Maglaj, 24. marta 1891.