Suđenje špekulantima u Maglaju
Maglaj, 15 januar. Na Sreskom sudu u Maglaju radi špekulacije kažnjeni su: Husein Mulalić na tri mjeseca prisilnog rada sa lišenjem slobode i 10.000 dinara globe radi toga što je prodavao karbit iznad određene cijene, Dželal Smailagić na 5 mjeseci prisilnog rada sa lišenjem slobode, te sa 10 hiljada dinara globe što je skuplje prodavao kožu od određene cijene i Osman Obralić na 3 mjeseca prisilnog rada i 8.000 dinara globe što je skuplje od određene cijene prodao kantu.
(S. dnevnik, 16. 1. 1946)
KONFERENCIJA PRISUDITELJA U MAGLAJU
Maglaj, 23 januar. Danas je održana konferencija prisuditelja Sreskog narodnog suda u Maglaju. Konferencija je sazvana u svrhu upoznavanja prisuditelja sa njihvim zadacima i dužnostima, a najviše po pitanju upoznavanja zakona o pekulaciji i sabotaži.
U preunoj dvorani Sreskog narodnog suda potpretsjednik suda, drug Mehmed Kozić upoznao je prisutne sa zadacima i dužnostima prisuditelja. Zatim su prerađene neke najvažnije tačke Ustava. Kao zadnja i najvažnija tačka ovog savjetovanja bilo je upoznavanje sa Zakonom o špekulaciji i privrednoj sabotaži. Referent je podvukao zadatke svih prisuditelja u zalaganju za poboljšanje ekonomskih prilika u maglajskom srezu. Isto tako istakao je važnost u aktiviranju i upoznavanju širokih narodnih masa, a naročito seoskih u borbi protiv špekulacije. Prisutni su izlaganje saslušali sa velikom pažnjom.
(S. dnevnik, 24. 1. 1946)
Suđenje špekulantima u Maglaju
UPRAVA RADNIČKO-NAMJEŠTENIČKE ZADRUGE RIJEŠENA JE KRIVNJE
Maglaj, 28 januar. Pred Sreskom narodnim sudom u Maglaju vodila se vrlo interesantna rasprava po Zakonu osuzbijanju špekulacije i privredne sabotaže. Odgovarala je uprava Radničko-namješteničke zadruge u Maglaju protiv koje je podnio prijavu referent za suzbijanje cijena pri Sreskom narodnom odboru. Na ranijem suđenju sud je donio odluku kojom se urava zadruge oslobađa krivnje, ali je sudski postupak ponovo poveden na zahtjev Javnog tužioca za okrug Doboj. Prijava tereti upravu zadruge da je prodavala šećer, kafu i bonbone po višim cijenama nego što su odobrene.
Iz saslušanja i pretresa, koji je vođen u Sreskom narodnom sudu u prisustvu građanstva pretreseni su svi detalji u vezi sa ovim postupkom. Iz saslušanja članova uprave zadruge i priloženih dokaza sud je došao do uvjerenja da uprava Radničko-namješteničke zadruge nije kriva i riješio je krivnje. Iz priloženih dokaza uprave zadruge vidljivo je teško stanje zadruge u njenom formiranju, zatim poslovanje bez zarade u čemu se zadruga rukovodila odredbom Ministarstva trgovine i snabdijevanja Narodne vlade B. i H. po kojoj zadruga ima pravo na zaračunavanje bruto zarade od 15 posto što ona nije zarađivala ni onda kada je robu skuplje prodavala. Pored toga zadruga je imala po izjavi uprave i velike režijske troškove kod prebacivanja žitarica i soli – zbog toga što u mjestu nema mosta te je povišenjem cijena na bonbonima kao luksuznom artiklu nadoknadila štetu izazvanu skupim prenosom žitarica i soli.
Izvidni postupak sud je vodio 3 sata, pretresavši sve momente, koji bi mogli osvijetliti pravedno donošenje presude, te je po vijećanju suda uprava zadruge riješena krivnje. Pored toga pred sudom za suzbijanje špekulacije i nedopuštene trgovine vođeno je više rasprava, te su donešene i osude. Tako je osuđen opančar Hasanić Husein na 1 mjesec prisilnog rada sa lišenjem slobode i oduzimanjem cjelokupne zaplijenjene robe zato što je skuplje prodavao opanke; Terzimehić Sejfulah na 5.000 dinara novčane kazne zato što je kupovao sapun preko maksimirane cijene; Ibrahim Mulamehić na 3 mjeseca prisilnog rada sa lišenjem slobode zbog toga što je skuplje prodavao sita; Hamdo Agić na 3000 dinara novčane kazne radi skuplje prodanog konca. – Z. S.
(S. dnevnik, 29. 1. 1946)
SUĐENJE ŠPEKULANTIMA U MAGLAJU
Maglaj, 5 februar. Pred narodnim sudom u Maglaju održano je suđenje po Zakonu o nedopuštenoj špekulaciji i privrednoj sabotaži sekretaru i poslovođi Zemljoradničke zadruge Maglaj-grad, radi toga što je u toj zadruzi prodana roba skuplje od određene cijene.
U toj zadruzi prodane su dvije polovne haljine po 150 dinara mjesto po 80, koliko su bile procijenjene.
Sekretar zadruge Naim Mehinagić brani se da kod razvrstavanja robu nije mogao pravilno ocijeniti. Poslovođa zadruge Aziz Omersoftić veli da je robu primio bez zaduženja, a po cijeniku kojeg je izdao ONO cijena štofanoj haljini je 150 dinara. – Nakon ispitivanja svjedoka sud je proglasio krivim oba optužena, pa je kaznio Naima Mehinagića sa 6 mjeseci prinudnog rada, a Aziza Omersoftića sa 4 mjeseca prinudnog rada i novčanom kaznom od 8000 dinara. – Z. S.
(S. dnevnik, 6. 2. 1946)
SUĐENJE ŠPEKULANTIMA U MAGLAJU
Maglaj, 6 februar. Pred Sreskim sudom u Maglaju održano je nekoliko pretresa po suzbijanju nedopuštene trgovine. Obnovljen je postupak protiv Husejna Mulalića, trgovca iz Maglaja, koji je bio ranije kažnjen radi skuplje prodavanog karbita po cijeni od 25-30 dinara. Sud je donio zaključak da je imenovani kriv, a i on sam krivnju priznaje, te ga osudio na tri mjeseca prisilnog rada i 18.000 dinara globe. Zatim je donesena presuda Idrizu Kadribašiću, cipelaru iz Maglaja, koji je prodavao ženske cipele po 1800 dinara. Sud ga je osudio na tri mjeseca prinudnog rada, uzevši u obzir vrlo siromašno stanje osuđenog. Kupci cipela Teodora Stojanović i Mara Vasić kažnjene su sa po 500 dinara novčane kazne radi toga što su kupile robu po nedozvoljenim cijenama, a o tome nisu izvijestile narodne vlasti.
PRETRES RATNOM DOBITNIKU U MAGLAJU
Maglaj, 6 februar. Pred komisijom za ratnu dobit pri Sreskom sudu u Maglaju održana je rasprava po utvrđivanju ratne dobiti Hajdaru Arifagiću iz Maglaja. Po završenom pretresu komisija je donijela odluku kojom se Arifagić Hajdar iz Maglaja proglašuje ratnim dobitnikom zato što je kao državni službenik obavljao razne trgovačke poslove za vrijeme okupatorske uprave i na taj način postigao dobit u vrijednosti od 173.545 dinara, a u vremenu od 6 IV 1941 do 16 IV 1946 godine. Za vrijeme bivše Jugoslavije do 6 IV 1941 god. imao je nepokretnog imetka samo u vrijednosti od Din 2.800.- i svoje mjesečne prinadležnosti. Navedeni ratni dobitnik koristio je za vrijeme okupacije svoj privilegovani položaj, te je zgrnio toliku dobit da je podigao za sebe novu kuću za stanovanje, zatim počeo podizati još jednu zgradu, i kupio zemljište zvano “Borje” na kojem je podigao ljetnikovac. Pored naprijed navedene ratne dobiti pomenuti je nabavio raznog građevinskog materijala u većoj količini. Obzirom na izloženo, a pošto je ustanovljena ratna dobit, sud je donio odluku kojom se oduzimaju nekretnine ustanovljene da su nabavljene iz sredstava ratne dobiti kao i građevinski materijal, sve u iznosu od 173.545 dinara. – Z. S.
(S. dnevnik, 7. 2. 1946)
ZEMLJORADNIK – TRGOVAC TERZIMEHIĆ I NJEGOV ORTAK NA AGRARNOJ RASPRAVI U MAGLAJU POKUŠALI SU DA IZIGRAJU ZAKON O AGRARNOJ REFORMI
Maglaj, 7 april. Uz veliko interesovanje građanstva ovdje je održana agrarna rasprava Nazifu Terzimehiću. Nazif Terzimehić ukupno posjeduje 82 dunuma i 127kv. metara zemlje, te s njim živi i njegova sestrična koja posjeduje 20 dunuma zemlje. Terzimehić je po zanimanju trgovac. On je radio i danas radi u zajednici sa trgovcem Čejvan Ibrahimom iz Maglaja. Pored zemlje posjeduje i 2 kuće. Na raspravi Terzimehić je uporno dokazivao da je zemljoradnik.
Pretstavnik agrarnih interesenata Osman Idrizović daje svoj iskaz. On kaže: “Ovaj se nije ni javio da pada pod udar agrarne reforme. Bavio se stalno trgovinom”. Drugi agrarni interesenti kažu da je Terzimehić nedavno osuđen zbog špekulacije.
Žena Nazifova izjavljuje da je njihovo glavno zanimanje zemljoradnja i bijesno napada pretstavnika agrarnih interesenata. Na izjavu agrarnih interesenata koji su dokazali da je Terzimehić nezemljoradnik javio se Čejvan Ibrahim Terzimehićev ortak koji je počeo dokazivati da je Terzimehić zemljoradnik.
Poslije vijećanja komisija je donijela odluku kojom se Nazif Terzimehić proglašava nezemljoradnikom te mu se oduzima po zakonu sav višak zemlje u zemljišni fond. Z. S.
(S. dnevnik, 8. 4. 1946)
dru 
TV Zaboravljeni Maglaj - Dokumentarni program 