Arhive kategorije: Maglaj genealogija

List “Natron” 30. 04. 1977. Članak o Ahmetu Mustabašiću

POVODOM DODJELJIVANJA PRVOMAJSKE NAGRADE SSJ

SRETNO AHMETE!

AHMET MUSTAJBAŠIĆ PRIMIO PRVOMAJSKU NAGRADU I POVELJU

Nekada je tu bilo plodno Liješničko polje uz prugu uzanog kolosijeka gdje se smjestilo i nekoliko kućeraka. Samo zato što su bili bliže Ulišnjaku, pripadali su tom naselju, a u stvari dijelila ih je rijeka Bosna. Sada je na tom liješničkom polju tvornica Natron, protegla se od ušća rijeke Liješnice, pa sve tamo do naspram prvih kuća Ulišnjaka. Sada tu prolazi pruga koju su gradile omladinske brigade. Nema više ni onih kućeraka. Nešto je porušeno, jer je trebalo prostora za Tvornicu, a nešto je porušeno da bi se izgradile nove i ljepše kuće.

Mehmed Mustajbašić, abadžija, životario je ovdje na malo zemlje i u skromnoj kući, svojim radom podizao je sedmero djece. Za svako je našao po neki posao, neko zanimanje. Ahmet koji se rodio 1932. godine, pješačio je svakog dana, četiri godine u osnovnu školu u Maglaju, a odmah poslije rata pošao je na izučavanje limarsko-bravarskog zanata u Zavidovićima. Naukovanje je završio kod Mustafe Krzića u Maglaju.

Još za šegrtovanja, Ahmet se uključio u omladinske akcije, bio je na izgradnji auto-puta Bratstvo-jedinstvo, na izgradnji Novog Beograda, na akcijama sječe šume i slično. Kad se »oslobodio«, kad je položio ispit otišao je u vojsku i to u vrijeme onih nemirnih događaja oko Trsta u jedinici koja je tamo bila raspoređena.

Po dolasku iz Armije za Ahmeta Mustajbašića počinje novi život. Počela je izgradnja tvornice Natron i on se 12. maja 1954. godine upisao u matičnu knjigu ove Tvornice. Počeo je da radi u jeku izgradnje, a ostao je do danas, prolazeći kroz sve faze njenog rasta i razvoja.

Kad se zaposlio, kad je stao na svoje noge, počeo je da misli na budućnost, oženio se, stekao je svoj dom. Izgradio je kuću na komadu zemlje – očevine, što je ostala nezahvaćena tvorničkim krugom. Tu on sad živi, može se reći pored ograde Tvornice. On je i na taj način vezan sa njom. a inače kažu da je on više u Tvornici nego kod kuće, uvijek je u Pogonu kad god to zatreba u bilo koje doba dana ili noći.

Valjda da ne iznevjeri tradiciju Ahmet se postarao i za brojnu porodicu, ima petoro djece, najstariji sin završava Mašinsko-tehničku školu u Doboju, a najmlađa kćerka sprema se da pođe u prvi razred osnovne škole.

-Bio sam ja u ono poslijeratno vrijeme član folklora u Maglaju, a sada nemam vremena da se nečim bavim. Ponekad se umiješam sa djecom kad igraju loptu i to je sve. Kad nisam u fabrici moram pomoći i oko kuće, obrađujem malo bašte, žena vodi brigu o domaćinstvu. Imamo i jednu kravu, dobro mi dođe, više radi djece. Znate kako je, ja sam radim, a ima nas.

To je eto naš Ahmet Mustajbašić, visokokvalifikovani majstor, predradnik bravara održavanja u Proizvodnji papira. Iznenadio se kad je čuo da su ga drugovi iz Sindikata predložili za nagradu za njegovo dugogodišnje primjerno zalaganje u radu za isticanje u rješavanju problema, naročito za vrijeme remonta i u drugim prilikama. Bio je Ahmet biran u mnoge organe samoupravljanja. Sada je član Delegacijo OOUR Proizvodnja, delegat je u Zajednici penziono-invalidskog osiguranja, član je Savjeta mjesne zajednice Liješnica.

U kući Ahmetovoj radost i iznenađenje, a na pitanje šta misle sa novčanim dijelom nagrade koja iznosi 3 miliona starih dinara, dileme nema. Već je određeno da se ta sredstva odvoje za školovanje djece. Tako Ahmet želi da i njegova djeca postanu vrijedni radnici, graditelji socijalizma, da slijede njegov put.

– Da znate drugovi kako mi je bilo kad sam krenuo u Beograd. Nisam mogao da se snađem pred zgradom Saveznog izvršnog vijeća, a kada sam tamo ušao, ono sve naši državni i politički rukovodioci, pa lijepo razgovaraju sa svima, a ja sam to do sada samo na televiziji gledao.

-To sam eto doživio i to je za mene nezaboravno, ja stvarno moram da zahvalim svima koji su me predložili i koji su prihvatili prijedlog da ja ove godine budem jedan od nosilaca ovog visokog priznanja koje se daje našim radnicima, rekao nam je Ahmet Mustajbašić na rastanku.

A mi bi dodali pored naše, još jednu čestitku, razglednicu iz Trstenika upućenu na Ahmetovu adresu u kojoj doslovce piše: »Čestitamo vam nagradu. Vi ćete nam biti primjer kako treba raditi i voljeti domovinu«. U potpisu učenici i učitelj I razreda osnovne škole Trstenik.

I.D.

“Bošnjak” 1910. Članovi Muslimansko-muallimskog i imamskog društva iz Maglaja

U Muslimansko-muallimsko i imamsko društvo pristupiše
iz Maglaja kao redovni članovi i tobosnjak 2010. mualimsko - imamsko drustvo
II. reda;
Naim ef. Lokmić II. muallim,
III. reda:
Sulejman ef. Mulamehić III. mualim,
Smajil ef. Terzimehić muallim ženski,
kako pomagači:
Mehmed beg Širbegović načelnik,
Ibrahim ef. Krzić sud. pisar,
Zulfaga Muratbašić posjednik,
kao utemeljač:
Hafiz Nuri ef. Čejvan I. muallim

Pismo Husejna Obralića Čabre listu “Gajret” 1933. godine

Zahavala Gajretu

Prije tri godine posle svršene osnovne škole moj sin Hasib stupio je kao šegrt pod krov internata Gajretova, našeg, vrednog humanog kulturnog i prosvjetnog društva. Pune tri godine držao ga je „Gajret” u svom naručju i hranio svojimGAJRET 1933 Obralic Husejn i Hasib pismo zahvale hljebom, kao majka dijete svoje. Ja otac petero djece od svoje minimalne zarade ne bi mogao utrošiti ni dinara za izdržavanje Hasiba u Sarajevu, za to se osjećam dužnim da zahvalim Gajretu, da nije ostao na ulici bez ikakvog zanata.

Moj  sin sa osobitim zadovoljstvom sjeća se momenata iz Internata, što svakako treba zahvaliti vrijednim i sposobnim upravnicima, koji su upotrebljavali najsavršenije metode u vaspitanju naših mladih šegrta. Samo ovakim radom Gajret će sebi stvoriti iskrene saradnike i propagatore svojih ideja. Nikad neću zabo­raviti kao ni moj sin na Gajret, koji je omogućio, da dođe do sigurne egzistencije i da postane vredan sin našeg naroda.

Uz najtopliju zahvalu i poštovanje Gajretu obećajem da ću biti vredan pobornik njegovih ideja i da ću mu pomoći u širenju njegove akcije. Uz mahsus selam Husejn Obralić, Hasib Obralić.

Maglaj dne 13 aprila 1933 godine.

Ovo je pismo kafedžije Husejna Obralića poznatijeg po nadimku Čabro, čiji je objekat – Čabrina kafana bio i ostao do danas jedan od simbola starog dijela Maglaja.

Husejn (sin Zaćira) je rođen 1893. a umro 1963. Petero djece koje spominje u pismu su sinovi Hasib, Mehmed, Mustafa i Zaćir te kći Rašida.

Sin Zaćir poginuo je 1946. kao pripadnik NOVJ. O njemu i njegovoj pogibiji pisao je Zijah Smajlagić u članku objavljenom u listu “Natron” 30. 06. 1977:

Likovi naših boraca

Godine prolaze, rastu nove generacije, pa moramo voditi brigu da oživimo sjecanja i na one borce koji su ugradili svoje živote u temelje naše slobode, a koji nemaju neko vidnije spomen-obilježje.Zacir Obralic Natron 1977

Jedan od takvih je i Zaćir Obralić, rođen u Maglaju 14. septembra 1922. godine. Njegov otac Husein, poznatiji kao Čabro, koji je umro prije nekoliko godina, a još bolje je bio poznat po dobroj kahvi i pričama o starinama Maglaja, nije imao mogućnosti da školuje Zaćira, jer su prihodi kafedžije u to vrijeme bili tanki, pogotovo u Maglaju kojem je tada bilo više kafana nego danas. Zaćir je završio osnovnu školu, a poslije toga morao je kao i mnogi, da se otisne »trubuhom za kruhom«, pa je tako stigao u Zenicu. Tu je kod privatnog pekara Rifata počeo da šegrtuje.

Još dok je bio na zanatu, Zaćir se isticao kao primjeran omladinac, dobrog vladanja i u granicama mogućnosti pomagao je mnogočlanu porodicu svoga oca u Maglaju. O njemu i njegov majstor Rifat, koji češće navrati na kafu u prolazu kroz Maglaj, govori sve najljepše i kaže da je to bio zaista primjeran mladić koji je uspješno izučio pekarski zanat 1940. godine.

Zaćir se družio i sa naprednom omladinom u Maglaju, aktivno se bavio sportom igrao je u tadašnjem maglajskom nogometnom društvu »Radnički«. Uvijek je služio za primjer drugima.

U NOVJ stupio je 15. septembra 1944. godine, kada je iz Maglaja krenula veća grupa omladinaca (Ferid Obralić, Omer Zorabdić i drugi) koji su na Omerdinom Polju prešli preko Bosne i dalje prema Šeheru, gdje su se uključili u XIV Srednjobosansku brigadu. U 1945. godini iz te Brigade prebačen je u Brigadu KNOJ u kojoj je bio postavljen za upravnika pekare. Kada se poslije rata pristupilo formiranju udarnih grupa u brigadi KNOJ, javio se kao dobrovoljac i učestvovao u borbi protiv ostataka neprijateljskih grupa četnika i ustaša. Učestvujući tako u jednoj akciji, gdje se uvijek isticao borbenošću, poginuo je u borbi sa grupom četnika 19.januara 1946. godine, položivši svoj mladi život u temelje naše oslobođene zemlje. Njegovi drugovi iz Brigade KNOJ-a sahranili su ga u Banja Luci. Tako se ugasio život mladog borca Zaćira Obralića.

Zijah SMAJLAGIĆ

Kći Rašida (1914-1980) je bila udata za Mustafu (Muje) Bilića. Imali su sina Feriza (1941-2001).

Hasib je živio u Zavidovićima. Imao je sinove Sulejmana i Zaćira.

smrtovnica obralic hasiba sulejman zavidovici

GALERIJA U ČABRINOJ KAFANI

Jedna slučajna inicijativa pred realizacijomGalerija u Cabrinoj kafani NATRON 30.09.1975

Ko od nas nije barem jedno poslije ili prije podne proveo pred čabrinom kahvom? To je mjesto privlačno koliko i onaj Maglaj koji nestaje, a kojeg bismo željeli kako tako sačuvati. I, sjećamo se, ima u toj kafani nešto što nas zarobi. Da li je to kafa koja se na žalost više ne tuca, ili je to navika i želja da se susretnemo s nečim što je postalo naš dio. Vjerovatno je da su svi ovi razlozi i naveli Mustafu Obralića da pokrene i realizuje jednu nesvakidašnju ideju. On je jednostavno želio da fotografiše i u kafani na zid stavi slike svojih najstarijih mušterija! Eto, samo to i samo toliko. Ali, to je, istovremeno, i zaustavljanje našeg sjećanja, zaustavljanje našeg starenja. Jer, ne zaboravimo, odlazimo u Čabrinu kafanu, iako je tamo samo Čabrina fotografija i njegov uvijek prisutan osmjeh. Tako je u toku i tako nastaje svojevrsna galerija likova naših najstarijih Maglajlija. Dosada je završeno oko pedesetak portreta, a malo je još ostalo pa da cjelokupni posao bude potpuno dovršen. Onda, svečano i kako to dolikuje, treba otvoriti izložbu koja se neće skidati i koja ostaje trajno vlasništvo naše i sredstvo protiv zaboravljanja koje je često neumitno.

(List “Natron”, 30. 09. 1975.)

SL 06. 06. 1903. Nenadović, Tahmiščić

Br. 2334/gr. 1903. IV. 3/1903.  1188 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Nurije Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 253 K 40 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenice Zlatke H. Nenadovića iz Maglaja, u grunt. ul. br. 36, kat. općine Briesnica dol. u A I. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se prvi rok u subotu dana 13. juna 1903. u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene odregjene na 300 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 5. maja 1903.

 

Br. 929/gr. 1903. IV. 112/1902.   1189 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Mehmeda Mulabdića, trgovca iz Maglaja, zastupan po odvjetniku dru Maxu Rothu iz D. Tuzle, zbog dužnih 900 K spp , dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Mujage Tahmiščića, posjednika iz Maglaja,

u gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., u A I., teNenadovic, Tahmiscic SL 6 6 1903

u gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, u A I. i II. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se drugi rok u srijedu dana 17. juna 1903. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za naj­više ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene od­regjene kako slijedi:

I. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 264/2, ku­ćište sa dvorištem, u površini od 100 met.,

kat. čest. br. 264/1, bašča oko kuće, u površini od 1 dun. 620 met.,

kat. čest. br. 265/2, bašča oko kuće, u površini od 550 met., na 500 K.

II. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 260, oranica „Bara”, u površini od 11 dun. 570 met.,

kat. čest. br. 261, oranica „Bara”, u površini od 9 dun. 680 met., na 650 K.

III. Za nekretnine upisane u A II. gr. ul. br. 541, kat. općine Maglaj, naime:

kat. čest. br. 697/1, ora­nica „Polje”, u površini od 4 dun. 920 met.,

kat. čest. br. 697/2, oranica „Polje”, u površini od 20 met.,

kat. čest. br. 698/3, oranica „Polje”, u površini od 3 dun. 730 met.,

kat. čest. br. 699/3, šuma obala kraj Bosne, u površini od 630 met., na 680 K.

IV. Za nekretnine upisane u A I. gr. ul. br. 2, kat. općine Briesnica dol., naime:

kmetovsko selište Jovanović, k. br. 2, sastojeći se od 22 komada parcela, u površini od preko 70 dun., na 500 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 25. marta 1903.

SL 10. 10. 1912. Lobenwein

O. 421/1 1912.   3337 1—1    4094

Kotarski sud u Maglaju, daje na znanje, da je na molbu Dioničke pivovare u Sarajevu, po Lobenwein SL 10 10 1912dru Josipu Fischeru, odvjetniku iz Sarajeva, zbog 2814 K 36 h spp., dozvolio javnu ovršnu dražbu nepokretnina ovršenika Antonije, Rudolfa i Ivana Lobenweina iz Maglaja, što su upisane:

U A I., grunt. ul. broj 49, kat. općine Maglaj, vrsti mulk, s oglasnom cijenom od 5000 K.

Za dražbu, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se prvi rok u srijedu, dana 13. no­vembra 1912., u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodavače se te nepokretnine zа najviše ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarsk i sud. Maglaj, 3. septembra 1912.

SL 11. 11. 1900. Omerović Alija

Br. 5300/pol. 1900.   2382 1—1

Kotarski ured u Maglaju daje ua znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, zbog dužnih 200 K spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Alije Omerovića iz Bradića,

Omerovic Alija SL 11 11 1900u gruntovnom ulošku br. 7, katastr. općine Bradić, u A I. i II. upisanih i to:

U A I.

1. Kat. čest. br. 13/5, kućište sa dvorištem i kućom, k. br. 7, u površini od 120 kv. met.

2. Kat. čest. br. 183/2, šljivik pod Košarama, u po­vršini od 350 kv. met., obje mulk.

U A II.

1. Kat. čest. br. 183/3, oranica njiva pod Košarama, u površini od 1 dun. 900 kv. met.

2. Kat. čest. br. 184/4, oranica “Radotine”, u površini od 2 dun. 80 kv. met.

3. Kat. čest. br. 195/1. oranica “Krčevini u Stupnom osoju”, u površini od 4 dun. 200 kv. met.

4. Kat. čest. br. 198/3, oranica “Zaluće”, u površini od 6 dun. 400 kv. met., sve mirije.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog ureda, odregjuje se drugi rok u četvrtak dana 6. decembra 1900. u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodavače se te nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene kao gore na 1120 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured. Maglaj, 25. oktobra 1900.

SL 11. 11. 1900. Sulejman Mujaković

Br. 5259/pol. 1900.    2381 1— 1Mujakovic Sulejman 11 11 1900

Kotarski ured u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Privileg. zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, zbog dužnih 700 K spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Sulejmana Mujakovića iz Moševca, u grunt. ul br. 9, kat. općine Moševac, u A I. i II. upisanih i to:

U A I.

Kat. čest. br. 311, kućište sa kućom, k. br. 9, u površini od 30 kv. met.

Kat. čest. br. 313, kućište sa dvorištem i kućom, k. br, 10, u površini od 190 kv. met.

Kat. čest. br. 312, šljivik kraj kuće, u površini od 4 dun. 790 kv. met., sve mulk.

U A II.

Kat. čest. br. 160/14, šuma „Osoje”, u površini od 8 dun. 600 kv. met.

Kat. čest. br. 273, oranica „Krivaja”, u površini od 18 dun. 250 kv. met.

Kat. čest. br. 274/2, oranica „Osredak”, u povr­šini od 10 dun.

Kat. čest. br. 278/5, šuma „Krivaja”, u površini od 26 dun. 300 kv. met.

Kat. čest. br. 288/13, šuma „Kolo”, u površini od 6 dun. 600 kv. met.

Kat. čest. br. 339, oranica „Jezero”, u površini od 4 dun. 500 kv. met.

Kat. čest. br. 160/18, šuma „Kolo”, u površini od 7 dun. 900 kv. met.

Kat. čest. br. 282, oranica „Krivaja”, u površini od 11 dun. 080 kv. met., sve mirije.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog ureda, odregjuje se drugi rok u srijedu dana 5. decembra 1900. u 11 sati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za najviše ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene kao gore na 3820 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured. Maglaj, 25. oktobra 1900.

SL 05. 05. 1883. Dedo Osmić

Br. 439 ad pol  263 3—1

Oglas. Od strane potpisanog kot. ureda daje se do znanja, da će se kod ovog ureda putem mjestnog telala prodavati na javnoj dražbi zemlja oranica „Kučina“ zvana u selu Vitlacima ležeća, od površine 7 pluževina sa megjašima:

put, šuma, Sali Krivajac i Hadži Hafiz

u procjenbenoj vrijednosti od 16 dukata zaplijenita Salihu Krivajcu iz Vitlaca radi dužnih Dedi Osmiću iz Maglaja 8 dukata s. pp.

Za istu prodaju odregjuju se tri ročišta i to:Osmic Dedo SL 5 5 1883

1. na dan 15. juna

2 na dan 29. juna

3. na dan 13 jula

kod ovoga kot. ureda u 10 sati prije podne stim dodatkom da će se na prvoj i drugoj dražbi zemlja samo uz ili iznad procjene a na trećoj dražbi i ispod procjenbene vrijednosti najboljemu nudiocu uz gotov novac prodati.

Procjenbeni i pljenitbeni zapisnik kao i ostali draž­beni uslovi mogu se svaki dan u uredovno vrijeme kod ovoga ureda uviditi.

Natjecatelji imaju prije dražbe 10% procjenbene vrijednosti kao žaobin položiti.

Kotarski ured Žepče, 19. maja 1883.

SL 04. 04. 1902. Mahmut Šahbaz

Br. 7538/gr. 1901. IV. 12/1901.   811 1— 1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Nurije Sahbaz Mahmut SL 4 4 1902.Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 599 K 40 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Mahmuta Šahbaza iz Maglaja, u grunt. ulošku br. 431, kat. općina Maglaj, u A I. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se prvi rok u u subotu dana 26. aprila 1902. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodati će se nepokretnine za naj­više ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene odre­gjene na 700 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 27. februara 1902.

SL 09. 09. i 11. 11. 1903. Ragib Čamdžić

Br. 5183/gr. 1903. 17. 7/1903.  1947 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Mehmeda Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 172 K 82 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Ragiba Čamdžića iz Čustogbrda, u grunt. ul. br. 59, kat. općine Camdzic Ragib SL 9 9 1903Čustobrdo, u A I. upisanih.

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda u uredovnoj sobi, odregjuje se prvi rok u subotu dana 10. oktobra 1903. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodaće se nepokretnine za naj­više ponugjenu svotu, ali ne ispod oglasne cijene od­regjene na 200 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 25. augusta 1903.

 

Br. 6890/gr. 1903. IV. 10/1902. 2446 1—1

Kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Mehmeda Mulabdića iz Maglaja, zbog dužnih 172 K 82 h spp., dozvolio javnu dražbu nepokretnina ovršenika Ragiba Čamdžića iz Čustogbrda, u grunt. ulošku br. 59, kat. opć. Čustobrdo, u A I. upisanih.Camdzic Ragib SL 11 11 1903

Za dražbu tih nepokretnina, koja će se obdržavati kod ovog suda, odregjuje se drugi rok u subotu dana 12. decembra 1903. u 11 sahati prije podne.

Na ovom roku prodaće se nepokretnine za naj­ više ponugjenu svotu, makar i ispod oglasne cijene odregjene na 200 K.

Dražbeni uslovi i isprave…

Kotarski ured kao sud. Maglaj, 18. oktobra 1903.