Arhive kategorije: Historija Lukavca

NOVI GAJRETOVI DOBROTVORI I UTEMELJIVAČI – Članak objavljen u listu Gajret 1937. godine.

Gospodin Safet Čehajić iz Maglaja, činovnik kod tvornice Solvaj u Lukavcu, upisao je sebe i svoju hanumu Taibu Čehajić za dobrotvore Gajreta, te svoje sinove Mahmuta i Irfana Čehajića kao utemeljače Gajreta. Istodobno je gospodin Safet Čehajić upisao kao utemeljače Gajreta:

  1. svoga oca rahm. Mahmut ef. Čehajića iz Maglaja;

  2. svoju majku rahmetli Havu han. Čehajić iz Maglaja;

  3. svoju sestru rahmetli Vasvihanumu Uzeirbegović iz Maglaja;

  4. svoga punca rahmetli Mujagu Ramića iz Jezera;

  5. svoju punicu rahmetli Rahimu han. Ramić iz Jezera

uplativši za sve otpadajuću članarinu.

Safet Cehajic LUKAVAC MAGLAJGospodin Safet Čehajić nije novi Gajretov prijatelj i radnik. On od kako je stupio u život aktivno učestvuje u radu za Gajret u Lukavcu, pa je sada tamo među prvim Gajretovim radnicima.

Koliko imade muslimana i vrlo imućnih, koji ne samo da ne daju Gajretu ništa, već uopšte ne sudjeluju u radu na promicanju muslimanskih interesa. A koliki ih je opet broj koji svjesno ili nesvjesno podmeću klipove našem Gajretu u njegovom blagotvornom djelovanju.

Koliki je opet broj naše inteligencije, koju je Gajret digao iz praha, koji svoju vrlo dobru i unosnu egzistenciju imaju da zahvale samo Gajretu pa ti su ili samo članovi Gajreta ili nisu ni članovi.

Zar im neće udariti krv u lice kada ovo pročitaju. Pitaju li se oni na kakav način misle da se oduže svome dobrotvoru Gajretu i muslimanskom elementu, koji ih je digao?

Neka bi daragi Bog dao da se u našega Safeta ugledaju barem oni sada dobro opskrbljeni, koje je Gajret digao na noge.

Neka je i ovaj put topla hvala našemu dragom Safetu.

Neka bi dragi Allah dao dug i srećan život našim novim dobrotvorima i utemeljačima, a rahmet plemenitoj duši umrlih članova utemeljača.

Maglaj, 15. oktobra 1937.

I. K.

Dražbeni izrok od 05.10.1891. objavljen u Sarajevskom listu.

Drugi dražbeni izrok. Potpisani kotarski ured kao sud u Maglaju daje na znanje, da je na molbu ovrhovoditelja Johana Mihalika iz D. Tuzle protiv ovršenika Rašida Obralića iz Maglaja radi dužnih 70 for. spp. dozvolio ovršnu javnu dražbu slijedećih nepokretnina ovršenikovih, popisanih u pljenidbenom zapisniku ovoga suda od 20. marta 1891. br. 1046/gr. koje se nalaze u kat. opć. Milino selo i to:

Nekretnine u AI. grunt. uloš. br. 18, kmetovsko selište Vračević k. br. 18, i to: kat. čest. br. 375 kućište sa dvorištem, br. 373, dvorište, br. 374/1 šljivik oko kuće, br. 374/2 oranica “Podkućnica”, br. 376, “vrt oko kuće”, br. 377, livada “Barica”.

U grunt. ul. br. 19, kmetovsko selište Gjuranović k. br. 19, u kat. čest. br. 366, kućište sa dvorištem, br. 360, oranica “više kuće”, br. 367, “vrt do kuće”, br. 369, gradilište, br. 379, oranica “Vrto”, br. 538, oranica megju putima, br. 539, oranica megju putima, br. 610, šuma pod cerikom, br. 615, oranica “Cerik”, br. 629/1, livada “Barica”, br. 631, livada “Bara”, br. 685, šuma “Zasjeka”.

U grunt. ul. br. 21, kmetovsko selište Gjuranović k. br. 21, kat. čest. br. 363, kućište sa dvorištem, br. 353, livada “Brdo”, br. 356, oranica “Brdo”, br. 361, oranica “Nadkućnica”, br. 362, šljivik kod kuće, br. 364, vrt za kućom, br. 616, oranica “Cerik”, br. 617, “šikara kraj Cerika”, br. 620, oranica “Cerik”, br. 682, šuma “Zasjeka”, sve mirie.

Za dražbu tih nepokretnina koja će se obdržavati u Maglaju kod suda odregjuje se rok u ponedjeljak na 18. januara 1892. u 10 sah. prije podne. Na prvom roku ne će se nepokretnine prodati ispod oglasne cijene, a ako ne budu prodane na prvom roku, to će se na drugom, odredit se imajućem roku, onome prodati, koji najviše ponudi, makar i ispod oglasne cijene. Dražbeni uslovi i isprave odnoseće se na gornje nepokretnine mogu se uvidjeti kod ovog ureda kao suda svaki dan. Pozivaju se realni vjerovnici, koji imadu pravo da budu namireni iz kupovnine, i koji nijesu dobili posebne obavijesti o dozvoljenoj dražbi, da svoje zahtjeve prijave na razdiobnom ročištu, najkašnje do konca rasprave, jer se inače kod razdiobe kupovnine ne će uvažiti njihovi zahtjevi. Isto tako pozivaju se svi, koji hoće da dokažu prava, vlasništva ili druga stvarna prava na nepokretninu, koja se ima dražbom prodati, da negledeći na to, što nijesu dobili posebne obavijesti, imadu svoje tužbe za ova prava predati za dvije nedjelje počevši od pošljednjeg dana, kada je izrok proglašen, jer će se inače bez obzira na ta njihova prava ovrha provesti.

Kotarski ured kao sud      Maglaj, 5. oktobra 1891.

ImageImage