Abdulah Mahmutagić – kratka biografija

abdulah-mahmutagic-77-webAbdulah Mahmutagić, čije ime danas nosi Ulica koja povezuje ulice Sulejmana Omerovića Cara i Petra Dokića, rođen je u siromašnoj poljoprivrednoj porodici u selu Jablanica kod Maglaja, u vrijeme pred Prvi svjetski rat 1908. Rano je ostao siroče. Otac Mehmed umro je 1915. godine, a majka Hanifa živjela je do 1915. godine. Osnovnu školu završio je u Maglaju. Po završenoj osnovnoj školi, 1920. godine, kao siroče, a odličan đak, dobio je besplatan smještaj u internatu Šerijatske gimnazije u Sarajevu, koju je s uspjehom završio 1926. godine. Te godine odlazi na studije u Beograd kao stipendista dobrotvornog kulturnog društva “Gajret” iz Sarajeva. Studirao je filozofiju, orijentalnu filologiju, na… (nejasno) istoriju, srpski jezik i srpsku književnost. Pored stipendije koju je primao od “Gajreta”, a koja nije bila dovoljna za izdržavanje, davao je privatne časove ostalim đacima i studentima. 1933. godine diplomira. U to vrijeme nije se bavio aktivno politikom, ali i na fakultetu kao i poslije, kretao se u naprednim krugovima omladine. Mnogo je radio na svom stručnom usavršavanju pa je uspio ovladati sa nekoliko jezika (francuski, njemački, arapski i turski). To poznavanje jezika i njegova upornost da se uzdiže i proširuje svoje znanje omogućilo mu je da dobije stipendiju i ode dalje na školovanje u Alžir 1938. godine. Tu sprema doktorat filozofije. U 1939. godini ženi se Topić Halimom, studenticom filozofije.

Po kapitulaciji bivše Jugoslavije, iz Skoplja prelazi u Sarajevo da radi kao profesor na Šerijatskoj gimnaziji, gdje ostaje do hapšenja.

U toku okupacije od 1941. godine čvrsto se opredijelio za NOP, a protiv ustaša, njihovog terora i nasilja. Dobrim dijelom preko njega i drugih koji su radili u Šerijatskoj gimnaziji u to vrijeme, a politički bili orijentisani za NOP, u toj školi rađa se otpor prema okupatoru i počinje djelovanje partijske i skojevske organizacije. Prilikom dolazaka u Maglaj, Mahmutagić počinje dogovore za odlazak u partizane, pozivajući i druge da krenu tim putem.

Među poslednjima koji su se vidjeli sa drugom Abdulahom u Sarajevu je i naš sugrađanin Salko Pirkić:

“Tako, kaže Salko, jednog dana bio sam na Ilidži na kupanju kada je naišao drug Abdulah sa još nekim drugovima. Među njima sam poznao Mustafu Misirliju. Kada me je Abdulah vidio, a poznavali smo se od ranije, pitao sam ga kuda ide, u povjerenju mi je rekao da ide sa drugovima na Igman u posjetu Fići Čengiću istaknutom partijskom radniku, koji je već tada živio na oslobođenoj teritoriji. Poslije sam saznao da je Abdulah uhapšen kao i ostali koji su bili u grupi. Ustaše su uhvatile kurira, koji ih je sve izdao. Uhapšen je sa Misirlićem, tadašnjim studentom iz Sarajeva i nekim drugim. Hapšenje je izvršeno 6. juna 1942. godine, a poslije dužeg ležanja u zatvoru u Sarajevu, otpremljen je u logor u Jasenovac. Tamo je na svirep način likvidiran, on i njegovi drugovi.”

Tako se ugasio život ovog tihog i naprednog intelektualca iz predratne generacije Maglaja.

Zijah Smajlagić

(Članak objavljen u listu “Natron”, avgusta 1977. godine)

na-kalemegdanu-1

Abdulah Mahmutagić, prvi s desna, kako piše na poleđini ove fotografije koju je objavio H. Kadušić na FB stranici “Slike grada Maglaja”. Snimljena je na Kalemegdanu 1930/31 godine, a na njoj su pored Abdulaha s lijeva na desno: Tidža Zvizdić, Fatima Buturović, Ćazim Norić, Tevhida, Mustafa Kamarić i Dževahira Midžić.

na-kalemegdanu-2

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s