Porodica Hafizbegović iz Maglaja

Godine 1960. u Glasniku VIS u FNRJ broj 10-12, objavljen je članak Mustafe Mujezinovića pod naslovom  “Muhamed Enveri-efendi Kadić kao epigrafičar” (nastavak).

Autor je sakupio i predstavio kronograme koje je pisao Kadić najčešće povodom smrti neke značajne osobe ili gradnje npr. džamije.

Dva su kronograma vezana za Maglaj, tj. odnose se na osobe koje su sahranjene u Maglaju. To su Mustafa-beg Uzeirbegović (umro 08. 12. 1926, sahranjen u dvorištu Kuršumlije džamije) i Sidki Abdulah-beg Hafizbegović (umro 19. IV 1912. i sahranjen u Maglaju). Nažalost, ne navodi se tekst niti jednog. Navedeno je mjesto u rukopisu Kadićeve Hronike gdje se nalazi tekst kronograma koji se odnosi na Hafizbegovića, a za tekst koji se odnosi na Uzeirbegovića kaže da se nalazi na nišanima. Kasnije je objavljena Mujezinovićeva knjiga “Islamska epigrafika u BiH” i tu se spominje mezar i nišani Mustaj-bega, ali ni tu se ne navodi tekst hronograma.

O Mustaj-begu Uzeirbegoviću se relativno dosta zna, između ostalog bio je dugogodišnji načelnik Maglaja u vrijeme Austro-Ugarske, a jedna ulica u Maglaju odnedavno nosi njegovo ime.

Nasuprot tome o Abdulah-begu Hafizbegoviću u dostupnoj literaturi i na internetu nisam mogao pronaći baš ništa. Ipak jedan dokumenat objavljen u Službenim novinama Općine Maglaj objavljenim 01. 07. 2013. sadrži nekoliko informacija o zaboravljenoj porodici Hafizbegović. To je Rješenje kojim Općinsko vijeće Maglaj utvrđuje pravo vlasništva nasljednicima Vaskrsić Mirka iz Bukovice na

…bivšem kmetskom selištu “Spasojevića, Lazarevića, Simića, Panića, Nikolića, Petrovića, Vaskrsića, Vasiljevića”…

Evo nekoliko odlomaka iz Obrazloženja navedenog Rješenja:

Dana 29.10.2008. godine ovoj Službi obratio se Vaskrsić (Mirko) Jugoslav iz Male Bukovice sa zahtjevom za utvrđivanje prava vlasništva na bivšem kmetskom selištu u k.o. Rakovac u korist Vaskrsić (Mirka) Jugoslava, Vaskrsić (Mirka) Gorislava i Vaskrsić (Mirka) Vojislavke, broj: 05-31- 3-2688/08.

Istim nalazom stručno lice za geodetske poslove je dopunilo svoj nalaz za k.č. br.1208/79 i 1208/100 po podacima iz zemljišne knjige navodeći: – k.č. br. 1208/79 šuma “Todina voda” površine 8393 m2 i k.č. br. 1208/100 šuma “Todina voda” površine 4731 m2, obje upisane u zk.u.. 27 k.o. SP Rakovac (preuzeto iz analogne knjige iz zk.ul. 221 k.o. Rakovac), pravo svojine Hilmibeg Hafizbegović umrl. Avdibega sa 1/1.

Na predmetnim parcelama u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zavidovićima u periodu od 1919.-1976. god. kao vlasnik je bio upisan Hilmibeg Hafizbegović sa 1/1.

U periodu od 1976.-1989. godine na predmetnim parcelama je bila upisana Društvena svojina sa pravom korištenja Opština Maglaj sa 1/1, i to na osnovu rješenja Opštine Maglaj br. 06/IV-1/68 od 24. 10.1968. godine u predmetu eksproprijacije velikih posjeda.

Od 1989. godine na predmetnim parcelama je upis “pravo svojine Hilmibeg Hafizbegović umrl. Avdibega sa 1/1, a na osnovu rješenja Opštine Maglaj broj. 03/IV-475-35/88 od 16.06.1988. godine kojim se djelimično poništava rješenje iz 1968. godine i upis vraća u pređašnje stanje.

U “A” listu zk. ul. 221 je izvršen upis koji glasi “Primljeno 28. januara 1897. godine broj 327 gr. Na temelju naredbe Zemaljske vlade u Sarajevu od 11. avgusta 1896. godine broj: 67. 124/III upisane su u A I čestice broj 1167, 1208 i 1209 sa ubilježbom “Kmetsko selište Spasojevića, Lazarevića, Simića, Panića, Nikolića, Petrovića, Vaskrsića, Vasiljevića” otpisane iz AI gr. uloška 160.

Posjednik Vaskrsić Jugoslav je na usmenoj raspravi od 24.10.2009. godine izjavio da je njegov otac oko 1952.-1953. godine kupio zemlju iz tačke 1. ovog rješenja od Blagojevića koji su zemlju koja je im je preostala u posjedu preveli u vlasništvo, a njihovo zemljište nisu nikada upisali u vlasništvo. Da smatra dovoljnim priloženu presudu suda kada je tužio za isječenu šumu. Da će priložiti rješenje o nasljeđivanju iza brata Vaskrsić Bate. Da “Todinu vodu” šuma su držali još od pradjeda i smatra da je ista njihovo vlasništvo, a uvijek su bez zabrane sjekli šumu. U izjavi na zapisnik od 26.10.2011. godine Vaskrsić Jugoslav se izjasnio da ostaje kod zahtjeva, navodeći da su parcele Todina voda njihovo vlasništvo još iz perioda kada je njegov pradjed držao isto a to znači negdje od 1928 godine kada je nestao beg i do kada su oni njemu davali tzv. tretinu tako da smatra da je to nesporno njihova šuma i kao kmetsko zemljište da bi im moglo biti priznato jer su ga držali u posjedu sve do danas. Da takođe smatra da za preostale parcele za koje je podnio zahtjev trebaju biti priznate kod ovog organa jer su to zemljište kupili od porodice Blagojević , koja je isto držala kao kmetsko i 50-ih godina prodala njima. Da su Blagojevići zemljište držali još iz perioda života bega kao i ostale porodice jer su bili kmetska porodica a onda smatrajući da je to njihovo vlasništvo prodali njima od kada oni zemljište uživaju. Da su to parcele Trnjaci, Čitluk, Stari koš i da je iste naveo odnosno zabilježio u z.k. izvadku broj 107 zaokruživši ih.

U postupku je takođe na osnovu izloženog, vezano za nekretnine iz tačke 2. dispozitiva ovog rješenja, utvrđeno je da su preci podnosilaca zahtjeva nekad davno ranije naseljeni kao kmetska porodica na kmetsko selište iz tačke 2. dispozitiva ovog rješenja od strane vlasnika zemljišta po zemljišnoj knjizi Hifzibegović Hilmibega umrlog Avdibega iz Maglaja, da su podnosioci zahtjeva zakonski nasljednici Vaskrsić Mirka člana bivše kmetske porodice koji se 18.08.1951. godine zatekao odnosno živio na zemljištu iz tačke 2. dispozitiva ovog rješenja, da su na istim podnosioci zahtjeva kao zakonski nasljednici Vaskrisć Mirka uknjiženi kao posjednici u pl.br. 333/07 k.o. Rakovac…

Iz svega može se zaključiti da je krajem 19. i početkom 20. vijeka u Maglaju živjela zemljoposjednička porodica Abdulah-bega / Avdibega Hafizbegovića / Hifzibegovića i da se Abdulahov sin koji ga je naslijedio zvao Hilmibeg. Avdibeg je umro 1912. godine, a Hilmibeg se brinuo o svojim zemljišnim posjedima do kraja 20-ih godina 20. vijeka, kada najamnici (kmetovi) prestaju da plaćaju obaveze posjedniku i prisvajaju zemljište koje koriste.

Šta se desilo sa Hilmibegom ostaje nepoznato. Da li je umro ili nekud odselio može se samo nagađati. Možda bi sljedeći podaci mogli biti trag koji će razjasniti sudbinu te porodice.

Ovih dana je aktuelna priča o oslobođenju Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, jer se navršilo 70 godina od tog događaja. Mnogi portali objavljuju komentare i članke o tome, a kao centralna figura i simbol svega je narodni heroj Vladimir Perić Valter, koji je poginuo u noći sa 5. na 6. april u jednoj od akcija. Omer HafizbegovicU toj akciji između ostalih poginuo je i mladi skojevac Omer Hafizbegović, učenik Željezničke zanatske škole. O tome u knjizi “Sarajevo u Revoluciji” piše autor članka “Aktivnost omladine Željezničke zanatske škole” Šamija Dizdarević:

Skojevci škole u udarnim petorkama radili su da spriječe okupatora da uništi vitalne objekte i izvuče radioničku opremu. U udarnim grupama učestvovalo je tridesetak članova SKOJ-a i USAOJ-a a da ni najstariji među njima nisu imali više od sedamnaest godina. Međutim, to nije bila prepreka da se nađu u zajedničkom frontu sa starijim drugovima. Učestvovali su i u borbama sa jedinicama koje su oslobođale Sarajevo: na prilazima Sarajevu, kod Vijećnice i oko najvažnijih objekata u gradu. Zajedno sa Valterom u blizini Električne centrale, poginuo je skojevac Omer Hafizbegović.

Ime mladog skojevca koji je poginuo prilikom oslobađanja Sarajeva nalazi se upisano na kamenim pločama koje su sastavni dio Spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Sarajevu u krugu Tvornice transportnih sredstava i mašina „Vaso Miskin Crni“. Upisano je: Omer H. Hafizbegović. Šta znači ovo srednje slovo H? Da li je to skraćenica imena oca i da li je to ime Hilmo ili Hilmibeg? Da li bi to mogao biti Hilmibeg sin Avdibega koji je iz Maglaja sa porodicom odselio u Sarajevo? Zasad odgovore na ta pitanja ne znamo, nego ostaje mogućnost koju treba potvrditi ili pobiti dodatnim dokazima.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s