U časopisu Historijska traganja, koji izdaje Institut za istoriju, Sarajevo, u broju 12 iz 2013. godine objavljen je rad pod naslovom IDEJA AUTONOMIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1941-1945. U OKVIRIMA IZVORA I HISTORIJSKE REKONSTRUKCIJE, autora Adnana Jahića. U tom radu, na jednom mjestu se spominje izvještaj kotarskog domobranskog izvjestitelja upućen Domobranskom popunidbenom zapovjedničtvu u Travniku o Osmanu Muradbašiću, bivšem narodnom zastupniku JRZ:
Jednako tako valja biti oprezan kada je riječ o navodima kotarskog domobranskog izvjestitelja u Maglaju o bivšem narodnom zastupniku Jugoslovenske radikalne zajednice (JRZ) Osmanu Muradbašiću. On je u izvještaju od 16. juna 1944. godine opisao Muradbašića kao osobu koja diktira političku orijentaciju muslimana u maglajskom kotaru na liniji razgradnje hrvatske države, u svrhu čega “odgovara pričuvnike muslimane da ne idu u hrvatsku vojsku već da se organiziraju u razne milicije i zelene kadere”. Prema izvjestitelju, Muradbašić propovijeda mržnju prema Hrvatima i Njemačkoj, a naročito prema ustašama i poglavniku. “On tvrdi kod muslimana da Hrvatska neće postojati a da će Bosna biti autonomna i da će u njoj gospodariti samo muslimani, ako pobjede partizani”. Nagovara muslimane da se što više naoružavaju “i da je bolje živjeti sa Srbima nego li sa Hrvatima, jer da su Srbi srodniji muslimanima od Hrvata katolika budući da su duže vremena zajedno živjeli”.39
Pored toga što nije jasno kako bi muslimani mogli gospodariti autonomnom Bosnom ne učestvujući u borbi partizana, koji su, pritom, zagovarali ravnopravnost naroda, za razumijevanje navedenih tvrdnji važno je naglasiti i činjenicu da ih je pisao katolik koji se osjećao usamljeno u sredini kojom su, kako je tvrdio, dominirali muslimani i pravoslavni i kojem je prijetilo da bude zamijenjen bivšim kotarskim domobranskim izvjestiteljom stožernim narednikom Sadikom Čibukčićem, na čemu je insistirala muslimanska elita Maglaja na čelu sa Muradbašićem. 4039 Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo (GHB), Zbirka: ZRDA, sign. A-812/B.
40 Čibukčić je u izvještaju opisan kao ”njihov čovjek”, koji bi nastavio sabotirati hrvatske oružane snage i štititi muslimane od odlaska u hrvatsku vojsku. ”Kada bi im uspjelo [iz Dervente] povratiti u Maglaj st[ožernog] narednika Čibukčić Sadika”, pisao je maglajski izvjestitelj Domobranskom popunidbenom zapovjedničtvu u Travniku, ”onda bi Maglaj postao prava pravcata mala Ankara.” GHB, Zbirka: ZRDA, sign. A-812/B.
Muradbašić je rođen 1878. godine.
U Službenom dodatku Školskog vjesnika 1900. je zabilježeno da je kao svršeni učiteljski pripravnik imenovan pomoćnim učiteljem u Gradačcu. 1901. je premješten iz Gradačca u Čajnicu (Čajniče). 1903. premješten je iz Čajniča u Žepče.
Godine 1918. nalazimo ga kao starješinu Narodne osnovne škole u Maglaju.
(http://www.scribd.com/doc/186359083/%C5%A0ematizam-svih-obl-u-BiH-podaci-za-Maglaj-1893-1918)
Godine 1927. bio je predsjednik Kotarskog odbora JMO Maglaj.
1935. i 1936. bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije.
(http://www.sistory.si/publikacije/prenos/?urn=SISTORY:ID:3546
http://www.sistory.si/publikacije/prenos/?urn=SISTORY:ID:3586)
Preselio je 1961. godine, a sahranjen je na mezarju kod “Lipe” na O. Polju.
TV Zaboravljeni Maglaj - Dokumentarni program 